Pregled bibliografske jedinice broj: 1132355
Odnos glazbenih preferencija i navika slušanja glazbe kod srednjoškolaca
Odnos glazbenih preferencija i navika slušanja glazbe kod srednjoškolaca // Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 7 - Multidisciplinarna susretišta: istraživanja glazbenoga odgoja i obrazovanja / Vidulin, Sabina (ur.).
Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Muzička akademija u Puli, 2021. str. 451-471 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1132355 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos glazbenih preferencija i navika slušanja
glazbe kod srednjoškolaca
(Relationships Between Music Preferences and
Listening Habits in Secondary School Students)
Autori
Levak, Nikolina ; Žauhar, Valnea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 7 - Multidisciplinarna susretišta: istraživanja glazbenoga odgoja i obrazovanja
/ Vidulin, Sabina - Pula : Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Muzička akademija u Puli, 2021, 451-471
ISBN
978-953-8278-62-4
Skup
7. međunarodni simpozij glazbenih pedagoga ''Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena''
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 13.05.2021. - 15.05.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
aktualno korištenje glazbe ; glazbene preferencije ; sklonosti slušanju glazbe ; srednjoškolci
(music consumption ; music preferences ; secondary school students ; uses of music)
Sažetak
U istraživanju je ispitan odnos glazbenih preferencija, sklonosti slušanju i aktualnoga korištenja glazbe kod 329 srednjoškolaca (71.7 % djevojaka) prosječne dobi od 16 godina. Uz kontrolu roda, dobi i glazbenoga obrazovanja, emocionalno je slušanje pozitivno predviđalo preferencije prema suvremenoj glazbi, a kognitivno slušanje preferencije prema intenzivnoj glazbi. Pozitivni prediktori preferencija prema sofisticiranoj glazbi bili su kognitivno slušanje i slušanje u funkciji promjene raspoloženja. Aktualno korištenje glazbe pozitivno su predviđali kognitivno i pozadinsko slušanje te slušanje u funkciji promjene raspoloženja. Raspravljene su moguće implikacije dobivenih rezultata u osmišljavanju aktivnosti kojima bi se umjetnička glazba mogla približiti srednjoškolskoj populaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija