Pregled bibliografske jedinice broj: 1131909
Marulić u Dubrovniku
Marulić u Dubrovniku // Colloquia Maruliana ..., 30 (2021), 5-51 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1131909 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Marulić u Dubrovniku
(Marko Marulić in Dubrovnik)
Autori
Lupić, Ivan
Izvornik
Colloquia Maruliana ... (1332-3431) 30
(2021);
5-51
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Marko Marulić, Mavro Vetranović, Seneka, hrvatska renesansna književnost, Dubrovačka Republika, Dalmacija, rukopisna znanost, povijest knjige
(Marko Marulić ; Mavro Vetranović ; Seneca ; Croatian Renaissance literature ; Republic of Ragusa ; Dalmatia ; manuscript studies ; book history)
Sažetak
Iako bi nam mogla reći mnogo o književnim odnosima između različitih hrvatskih regija u šesnaestom stoljeću, prisutnost Marulićevih djela u Dubrovniku nije dosad sustavno istražena. Ovaj rad pretresa to pitanje u svim njegovim materijalnim vidovima, počevši od ranih izdanja Marulićeve Judite (1521, 1522, 1523) preko ugledanja humanističkog pjesnika Ilije Crijevića u jedno kontroverzno poglavlje Marulićeve Institucije do razmatranja niza preživjelih rukopisnih svjedoka koji upućuju na živu književnu razmjenu između Dubrovnika i raznih središta Dalmacije, uključujući i Split. U raspravi se uspostavljaju mnoge dosad neuočene rukopisne veze te se posebna pozornost posvećuje načinu na koji su različiti pisari prilagođavali svojim jezičnim običajima tekstove koji su im pristizali s raznih strana te nam tako omogućili barem djelomičnu materijalnu rekonstrukciju razvedene hrvatske književne komunikacije u šesnaestom stoljeću. U toj rekonstrukciji posebno mjesto zauzima fragment jednog rukopisnog pjesničkog zbornika koji je oblikovan u Dubrovniku u drugoj polovici šesnaestog stoljeća. Fragment se sačuvao u ostavštini Petra Kolendića u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, a osobito je vrijedan jer nam pokazuje da su se i u dubrovačkim, a ne samo u dalmatinskim rukopisima mogla zajedno naći dva velikana hrvatske književne renesanse, Marko Marulić i Mavro Vetranović. Svojim pristupom ova rasprava nastoji dati primjer i poticaj budućim proučavanjima jer pokazuje što se iz naizgled bezvrijednih rukopisnih ostataka može saznati o životnosti književne kulture u hrvatskom šesnaestom stoljeću. Upravo zbog toga ona spomenutom rukopisnom fragmentu, u kojem se sačuvao dio Marulićeve dramske pjesme Utiha nesriće, zasnovane na Senekinu djelu De remediis fortuitorum, pristupa ne tek kao komadiću većim dijelom izgubljene rukopisne predaje nego i kao izazovu za jedno novo i drugačije književno tumačenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-8566 - Hrvatska rukopisna kultura: djela, pisari, zbirke (HeRKUL) (Bratičević, Irena, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Profili:
Ivan Lupić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus