Naslov
Osobno blagostanje u Hrvatskoj: Regionalna usporedba ruralnog i urbanog stanovništva (ESS 2018)
(Subjective Wellbeing in Croatia: A Regional comparison of rural and urban population (ESS 2018))

Autori
Ivanović, Vladimir ; Šimac, Bruno ; Trako Poljak, Tijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?" - knjiga sažetaka / - , 2021, 30-30

Skup
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2021. - 21.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
subjektivno blagostanje, indeks procvata, ruralna naselja, urbana naselja, European Social Survey, regionalni razvoj
(subjective wellbeing ; flourishing index ; rural settlements ; urban settlements ; European Social Survey ; regional development)

Sažetak
Rad se oslanja na podatke Europskog društvenog istraživanja (engl. European Social Survey – ESS) s ciljem mjerenja, analize i usporedbe subjektivnog blagostanja stanovnika urbanih i ruralnih naselja Hrvatske. Na temelju dostupnih čestica konstruirali smo koncizniju verziju Indeksa procvata (engl. Flourishing Index) koju nazivmo Indeks subjektivnog blagostanja (ISB). Konstruirani Indeks subjektivnog blagostanja oslanja se na tri odabrane domene VanderWeeleovog Indeksa procvata, a to su: (1) sreća i zadovoljstvo životom, (2) mentalno i fizičko zdravlje i (3) financijska i materijalna stabilnost. ISB je konstruiran koristeći četiri čestice dostupne u ESS istraživanju, a to su: (1) trenutna razina sreće, (2) trenutno zadovoljstvo životom, (3) samoprocjena zdravlja te (4) stav o trenutnim prihodima kućanstva. U radu zaključujemo da ISB predstavlja jednodimenzionalan mjerni konstrukt zadovoljavajuće razine pouzdanosti (Cronbachov = 0, 729). Kako bismo proveli međuregionalnu usporedbu, koristili smo podatke iz 2018. godine (ESS runda 9) za ispitanike iz hrvatskih ruralnih i urbanih naselja za svaku od pet regija na koje je u istraživanju bila podijeljena Hrvatska. Nadalje, koristeći se metodama multivarijatne regresijske analize, provjerili smo jesu li odabrani konceptualni prediktori, poput sociodemografskih obilježja, skale ljudskih vrijednosti (engl. Human Values Scale), međuljudsko i institucionalno povjerenje, zadovoljstvo s blagostanjem države, kao i ostali potencijalni prediktori, povezani s ISB-om. Veličina analiziranog uzorka je 1810 ispitanika s 59% ispitanika koji žive u urbanim te s 41% onih koji žive u ruralnim naseljima. Ovakva podjela prema tipu naselja u skladu je i s najrecentnijim podacima OECD-a o strukturi stanovništva Hrvatske iz 2019. godine. Preliminarni rezultati ukazuju na to da stanovnici Hrvatske imaju prosječni rezultat na ISB-u iznad sredine teorijskog raspona rezultata skale (M = 14, 97 ; SD = 2, 93) koja iznosi 12. T-testom utvrđeno je da postoje statistički značajne razlike na temelju tipa naselja stanovnika (t = 5, 40 ; p < 0, 01) gdje stanovnici u urbanim naseljima ostvaruju više rezultate na ISB-u od onih u ruralnim. Gledajući usporedbu ispitanika iz ruralnih i urbanih naselja u specifičnim regijama, statistički značajne razlike vidljive su samo u jednoj hrvatskoj regiji (središnja Hrvatska). Nadalje, multivarijatnom regresijskom analizom utvrdili smo kako 8 prediktora objašnjava 30, 1% varijance ISB-a u urbanim naseljima, dok u ruralnim naseljima 5 prediktora objašnjava 28, 9% varijance ISB-a. Prediktori koji se nisu pokazali statistički značajnim u ruralnom dijelu istraživane populacije, a prisutni su u urbanom, dva su indeksa ljudskih vrijednosti, indeks samotranscendencije (engl. Self-Transcendence Index) i indeks očuvanja (engl. Conservation Index) te radni status. Važnost ovog rada leži u neistraženosti tematike blagostanja, pogotovo na stanovnicima hrvatskih ruralnih naselja. Dodatno, istraživanje blagostanja na temelju dostupnih podataka uvelike će doprinijeti u daljnjem radu i poboljšavanju kvantitativne, ali i kvalitativne faze istraživačkog projekta. Ovaj rad nastao je u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta SECRURAL (UIP-2019- 04-5257) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA