Pregled bibliografske jedinice broj: 1131279
Utjecaj različitih sojeva Saccharomyces i ne- Saccharomyces sp. kvasaca na sastav i kakvoću vina ´Babić´
Utjecaj različitih sojeva Saccharomyces i ne- Saccharomyces sp. kvasaca na sastav i kakvoću vina ´Babić´, 2020., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1131279 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj različitih sojeva Saccharomyces i ne-
Saccharomyces sp. kvasaca na sastav i kakvoću
vina ´Babić´
(The impact of different Saccharomyces and non-
Saccharomyces sp. yeast strains on composition
and quality of Babić wine)
Autori
Zorić, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
25.09
Godina
2020
Stranica
37
Mentor
Jagatić Korenika, Ana-Marija
Ključne riječi
´Babić´, klimatske promjene, ne-Saccharomyces, Saccharomyces, vinski kvasci, vinarstvo
(Babić, climate changes, non-Saccharomyces, Saccharomyces, wine yeasts, winemaking)
Sažetak
Suvremeno vinarstvo podrazumijeva kontinuirana istraživanja i edukaciju u svrhu prilagodbe proizvodnje vina uvjetima dozrijevanja grožđa i zahtjevima tržišta. U posljednjih nekoliko godina, zbog sve izraženijih klimatskih promjena, grožđe sadrži sve višu koncentraciju šećera i sve nižu koncentraciju ukupnih kiselina, što može rezultirati proizvodnjom neharmoničnih vina. U svrhu rješavanja tog problema, na tržištu su se pojavile različite selekcije vinskih kvasaca čiji metabolizam može utjecati na smanjenje koncentracije alkohola ili povećanje koncentracije kiselina u vinu. Takva biotehnološka rješenja obilježja su suvremenog vinarstva te predmet brojnih znanstvenih istraživanja. U ovom radu provedene su fermentacije s različitim sojevima Saccharomyces sp. i ne-Saccharomyces sp. kvasaca te su uspoređivani sastavi i svojstva proizvedenih vina. Grožđe sorte ´Babić´ korišteno za ovo istraživanje uzgojeno je na melioriranom kršu položaja Jadrtovac, vinogorje Šibenik. Osnovna fizikalno-kemijska analiza provedena je prema metodama O.I.V.-a (2012), pojedinačne organske kiseline i ukupni polifenolni spojevi određeni su spektrofotometrijski, a pojedinačni polifenolni spojevi uz pomoć tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC). Statističkom analizom (ANOVA) utvrđene su razlike u kemijskom sastavu moštova i vina te utjecaju tretmana na kakvoću vina. Vina su senzorno ocijenjena deskriptivnom i metodom redoslijeda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
