Naslov
Učinak pandemije bolesti COVID-19 na mortalitet u Hrvatskoj
(Impact of COVID-19 on mortality in Croatia)

Autori
Mustač, Dario ; Međimurec, Petra ; Čipin, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
COVID-19: Socio-demografski procesi, izazovi i posledice pandemije - knjige sažetaka / Marinković, Ivan ; Galjak, Marko - Beograd : Institut društvenih nauka ; Društvo demografa Srbije, 2021, 19-20

ISBN
978-86-7093-244-9

Skup
COVID-19: Socio-demografski procesi, izazovi i posledice pandemije

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 25.03.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
COVID-19 ; pandemija ; višak mortaliteta ; očekivano trajanje života ; Hrvatska
(COVID-19 ; pandemic ; excess mortality ; life expectancy ; Croatia)

Sažetak
Prvi registrirani slučaj zaraze novim koronavirusom u Hrvatskoj zabilježen je 25. 2. 2020. Od tada pa do kraja 2020, prema službenim podacima koje prikupljaju Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, zabilježeno je preko 210 000 slučajeva zaraze i 3920 smrtnih slučajeva povezanih s bolešću COVID-19. Zbog brzine širenja pandemije i potkapacitiranosti institucija koje prate i registriraju nove slučajeve ove brojke mogu biti znatno podcijenjene, što znači da neizravan učinak COVID-19 na broj umrlih može biti i veći. Državni zavod za statistiku sredinom veljače objavio je da je ukupan broj umrlih u 2020. bio 56 677, što je 7, 5 % ili 3932 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za razdoblje 2015–2019. Glavni je cilj ovog rada procijeniti višak mortaliteta koji se može povezati s pandemijom novog koronavirusa, opisati kretanje viška mortaliteta tijekom 2020. u Hrvatskoj i ispitati njegov učinak na očekivano trajanje života. Višak mortaliteta jedan je od najčešćih pokazatelja koji se upotrebljavaju u utvrđivanju stvarnih razmjera pandemije bolesti COVID-19 na broj umrlih. Za procjenu viška mortaliteta u ovom radu upotrebljavamo dva pristupa. Prvim pristupom višak mortaliteta procjenjujemo temeljem razlike broja umrlih u 2020. godini po spolu i dobnim skupinama u odnosu na prosječan broj umrlih po spolu i dobnim skupinama za petogodišnje razdoblje 2015–2019. U drugom pristupu višak mortaliteta procjenjujemo Poasonovim (Poisson) regresijskim modelom sa sezonskom komponentom, koja opisuje očekivane obrasce u kretanju mortaliteta koji se ponavljaju iz godine u godinu. Konačno, ove rezultate stavljamo u kontekst učinaka pandemije na zdravlje populacije procjenom očekivanog trajanja života u 2020.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA