Pregled bibliografske jedinice broj: 1130070
Referendum i neposredna demokracija u Hrvatskoj
Referendum i neposredna demokracija u Hrvatskoj / Koprić, Ivan ; Staničić, Frane (ur.). Zagreb: Institut za javnu upravu, 2021 (monografija)
CROSBI ID: 1130070 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Referendum i neposredna demokracija u Hrvatskoj
(Referendum and Direct Democration in Croatia)
Urednik/ci
Koprić, Ivan ; Staničić, Frane
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Institut za javnu upravu
Grad
Zagreb
Godina
2021
Stranica
354
ISBN
978-953-7935-13-9
Ključne riječi
referendum, neposredna demokracija, participiranje građana
(referendum, direct democration, citizens participation)
Sažetak
Problematika referenduma snažno je zastupljena u ovoj knjizi. Notorna je činjenica da ustavno i zakonodavno uređenje referenduma nije adekvatno te da postoje velike poteškoće pri provođenju i nadzoru referenduma. Važeće zakonodavno uređenje datira iz 1996. godine. Manjkavosti Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne regionalne) samouprave dovele su do toga da je uspješan referendum u Republici Hrvatskoj održan samo dva puta.Pitanje referenduma i njegovog ustavnog uređenja posebno je (bolno) pitanje, jer kako god zakonodavno uredimo referendum u Republici Hrvatskoj ustavni tekst sadrži očite nedostatke, od nepostojanja »cenzusa« birača koji moraju glasati da bi referendum mogao biti uspješan do niza nejasnoća koje proizlaze iz samog Ustava. Bez promjene Ustava neće biti moguće adekvatno regulirati referendum u Republici Hrvatskoj.Pažnju treba pridati i referendumu na lokalnoj razini, koji se u dosa- dašnjem razvoju pokazao kao iznimno neefikasan oblik demokratizacije lokalne politike. Kao oblik neposrednog odlučivanja građana on se rijetko koristi premda je jasno da građani putem predstavnika koje su izabrali ne ostvaruju utjecaj na lokalno odlučivanje i upravljanje, kao i na lokalne javne politike kakav bi trebali.Zakonodavstvo predviđa niz oblika uključivanja građana u oblikova- nje i provođenje javnih politika, kao što su odlučivanje na državnom i lokalnom referendumu, kroz procese savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa (na lokalnoj razini posebno izražena kod donošenja prostornih planova) i na druge načine. Međutim, relativno malen broj građana uistinu i sudjeluje u kreiranju javnih politika.primjetno je izbjegavanje obveza, posebno na lokalnoj razini, glede provođenja e- savjetovanja s javnošću o prijedlozima propisa, a rokovi trajanja e-savjetovanja učestalo se krše. Uz sve to, primjetan je i slab angažman građana glede uključivanja u e-savjetovanja, kako na državnoj, tako još i više na lokalnoj i županijskoj razini. Slab odaziv građana primjetan je i na državnim referendumima (zbog čega je, uostalom, i brisana odredba o potrebnom broju birača koji mora- ju izaći na referendum kako bi njegovi rezultati bili valjani), a lokalni re- ferendumi koji su održani uglavnom nisu uspjeli zbog malog broja birača koji su glasali. Stoga je primjetno da građani imaju zazor od sudjelovanjau svim oblicima javnog odlučivanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb