Naslov
Razvoj metode utvrđivanja genetski otpornih pčela na grinju (Varroa destructor)
(Development of the method of determining genetically resistant bees to Varroa destructor mite)

Autori
Marin, Kovačić ; Boris, Lukić ; Nikola, Raguž ; Polonca, Margeta ; Zlatko, Puškadija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Proceedings & abstracts 12th international scientific/professional conference / Jug, Danijel ; Brozović, Bojana - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019, 89-92

Skup
12. međunarodni znanstveno-stručni skup: Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša = 12th International Scientific/Professional Conference: Agriculture in Nature and Environment Protection

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 27.05.2019. - 29.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Apis mellifera carnica ; Varroa destructor ; otpornost ; genetski markeri
(Apis mellifera carnica ; Varroa destructor ; resistance ; genetic markers)

Sažetak
Medonosna pčela (Apis mellifera) glavni je oprašivač brojnih samoniklih poljoprivrednih biljnih vrsta te kao takva značajno doprinosi očuvanju biološke raznolikost i visokim prinosima u poljoprivrednoj proizvodnji. Međutim, u posljednjih pola stoljeća u Europi (-26, 5%) i Sjevernoj Americi (-49, 5%) zabilježen je značajan pad broja pčelinjih zajednica. Istraživanja su pokazala kako je jedan od najznačajnijih uzročnika gubitaka pčelinjih zajednica grinja varoa (Varroa destructor). Varoa je uzročnik varooze, bolest legla i odraslih pčela. Poremećaji koje uzrokuje ovaj nametnik javljaju se u leglu i na odraslim pčelama, a ukoliko se razvije velika populacija, pčelinja zajednica u potpunost propada. Genetske analize otpornost pčela na varou započele su još 60-ih godina prošlog stoljeća kada je predložen jednostavni model s dva major gena koji objašnjavaju fenotipsku varijancu za higijensko ponašanje i otklapanje stanica, dva svojstva povezana s otpornošću na varou. Razvojem molekularno-genetskih metoda te detaljnih istraživanja cjelokupnog genoma, utvrđena je značajno složenija genetska osnova, odnosno šest ili sedam lokusa kvantitativnih svojstava (QTL, od engl. Quantitative trait loci) povezanih s ovim svojstvima. Jedno od mogućih rješenja je razvoj jednostavne, brze i jeftine molekularno- genetske metode s kojom bi se mogli utvrditi genotipovi povezani s otpornošću na varou, a s čijim bi rezultatima uzgajivači mogli donositi brze odluke u odabiru matica rodonačelnica. Real-time PCR metoda (PCR, od engl. Polymerase Chain Reaction u „realnom“ vremenu) se temelji na simultanom pristupu u utvrđivanju PCR produkata, koja omogućuje precizno kvantificiranje PCR produkata odnosno genskih sljedova. Razvojem metode s kojom bi se matice mogle genotipizirati prema genima odgovornim za higijensko ponašanje i otklapanje/poklapanje stanica legla, uzgajivači bi mogli provoditi selekciju svojih matica prema otpornost na varou.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA