Pregled bibliografske jedinice broj: 1129285
Aksiološko-imagološki lik povijesne stvarnosti u "Turskom zrcalu" Viktora Horvátha
Aksiološko-imagološki lik povijesne stvarnosti u "Turskom zrcalu" Viktora Horvátha // XIV. MEĐUNARODNI KROATISTIČKI ZNANSTVENI SKUP / Blažetin, Stjepan (ur.).
Pečuh: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 2019. str. 507-520 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1129285 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aksiološko-imagološki lik povijesne stvarnosti u
"Turskom zrcalu" Viktora Horvátha
(Axiological and Imagological Character of
Historical Reality in Viktor Horváth’s "Turkish
Mirror")
Autori
Sabljić, Jakov
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XIV. MEĐUNARODNI KROATISTIČKI ZNANSTVENI SKUP
/ Blažetin, Stjepan - Pečuh : Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 2019, 507-520
ISBN
978-963-89731-5-3
Skup
14. Međunarodni kroatistički znanstveni skup = 14. nemzetközi kroatisztikai tudományos konferencia
Mjesto i datum
Pečuh, Mađarska, 19.10.2018. - 20.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
"Tursko zrcalo", imagologija, figura Protivnika, aksiologija
("Turkish Mirror", imagology, the Opponent, axiology)
Sažetak
"Tursko zrcalo" Viktora Horvátha povijesni je roman o Pečuhu u doba Sulejmana Veličanstvenog. Metageografski gledano u njem se opisuju civilizacijski suprotstavljeni likovi na granici carstava pri čemu se rekonstruira svakodnevni život ljudi i povijesni događaji. Naratorsko očište pripadno je tuđinskoj turskoj strani, a ne domaćoj mađarskoj strani te se zato slika onoga doba odražava u "turskom zrcalu". Aksiološko- imagološki pristup uključen je u analizi semnantičke potke romana i njegove aksiološke dimenzije – načina unutartekstnoga vrednovanja povijesne stvarnosti i njihovih značenjskih učinaka, posebice u odnosu na narativnu figuru Protivnika. Aksiološka struktura teksta u suvremenosti u kojoj je ponovno aktualizirana islamska "kolonizacija" Europe odraz je kulturne reprezentacije očima Drugoga. Time nastaje književni oblik legitimacije Turaka, povijesnih protivnika. Postupci pak njihova vrednovanja Drugoga, tj. Mađara, kršćana polazišta su aksiološko-imagološke rasprave.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost