Pregled bibliografske jedinice broj: 1128638
Pogled u najizrazitije hrvatsko-slovenske pravopisne razlike u kontekstu analize interferencijskih pravopisnih pogrešaka
Pogled u najizrazitije hrvatsko-slovenske pravopisne razlike u kontekstu analize interferencijskih pravopisnih pogrešaka // Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa HDPL-a Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanj / Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina (ur.).
Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015. str. 33-53 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1128638 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pogled u najizrazitije hrvatsko-slovenske
pravopisne razlike u kontekstu analize
interferencijskih pravopisnih pogrešaka
(A Look into Most Common Slovene-Croatian
Orthographic Differences in the Context of
Analysing Orthographic Interference Errors)
Autori
Ćužić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa HDPL-a Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanj
/ Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina - Zagreb : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015, 33-53
ISBN
978-953-7963-27-9
Skup
Međunarodni znanstveni skup HDPL-a Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.04.2014. - 27.04.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatski kao strani jezik, pravopisna norma, jezična interferencija, pravopisna odstupanja
(Croatian as L2, orthographic norm, language interference, orthographic deviations)
Sažetak
Unatoč tomu što je riječ o vrlo srodnim slavenskim jezicima, hrvatski i slovenski jezik razlikuju se u nekim osnovnim pravopisnim načelima i pravopisnim rješenjima. U uvodnome (teorijskome) dijelu rada govori se o nešto drukčijem pristupu pravopisnim načelima te se definira da je s obzirom na leksemsku razinu (razinu riječi) hrvatski pravopis u širem smislu fonološki s podosta nefonoloških sastavnica te, naravno, fonološki u užem smislu, tj. fonemski, s nešto nefonoloških morfemskih (morfonoloških) elemenata, dok je slovenski pravopis dobrim dijelom fonološki u širem smislu, a nefonološki u užem smislu, tj. morfemski (morfonološki). Što se tiče interpunkcije, u hrvatskome pravopisu, uvjetno rečeno, dominira tzv. semantičko načelo, a u slovenskome tzv. gramatičko. Ta se suprotstavljena interpunkcijska načela u razlikovnome smislu ponajviše aktiviraju u pisanju zavisnosloženih rečenica. Kompariranjem osnovnih postavki pravopisne norme hrvatskoga i slovenskoga jezika moguće je donekle predvidjeti s kojim će se poteškoćama susresti, odnosno koje će pogreške činiti slovenski studenti hrvatskoga zbog nesvjesnoga prenošenja slovenskih pravopisnih elemenata u hrvatski tekst, što će se metodom analize pisanih pogrešaka uglavnom i potvrditi. Primjerice, može se očekivati da će se u hrvatskim tekstovima slovenskih studenata ponegdje naći riječi s morfemskim načinom zapisivanja koje je u hrvatskome pravilno fonemski zapisati. Cilj je stoga prikazati najvažnije pravopisne razlike koje izazivaju tzv. negativni prijenos, čime se želi pridonijeti osvještavanju takva tipa pravopisnih pogrešaka, tj. prijenosnih (interferencijskih) odstupanja. U vezi s tim prikazani su negativni pravopisni transferi na razini riječi (primjena jednačenja suglasnika u pismu, alternacije ije/je, zapisivanje nepčanih afrikata č i ć, dž i đ itd.) te negativni pravopisni transferi na razini rečenice, tj. na interpunkcijskoj razini (pisanje zareza). Na kraju se zaključuje da je u nastavi važno izvoditi vježbe kojima se može povećati osvještavanje pravopisnih razlika i time, barem donekle, umanjiti pojavnost prijenosnih (interferencijskih) pravopisnih odstupanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
