Naslov
Mladi poljoprivrednici i važnost lokalne poljoprivredne proizvodnje uslijed pandemije COVID-19
(Young farmers and the importance of agriculture during the COVID-19 pandemic)

Autori
Pupak, Helena ; Trako Poljak, Tijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?" - knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 42-42

ISBN
978-953-8070-19-8

Skup
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2021. - 21.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ruralna područja ; obiteljska poljoprivredna gospodarstva ; mladi poljoprivrednici ; Bjelovarsko-bilogorska županija ; Požeško-slavonska županija ; zadovoljstvo životom
(rural areas ; family farms ; young farmers ; Bjelovar-Bilogora County ; Požega-Slavonia County ; life satisfaction)

Sažetak
Globalizacijski pritisci, nepovoljna nekonkurentna pozicija na slobodnom tržištu, potrebe za modernizacijom i tehnološkim napretkom s jedne strane te očuvanjem vlastitog identiteta i prilagodbom modernizacijskih procesa vlastitom tempu i sadržaju razvoja s druge strane, zajedno s dugogodišnjim zanemarivanjem u razvojnim politikama, ključni su u analizama transformacije koje u suvremenosti proživljavaju ruralna područja, uključujući i one u Hrvatskoj. Osim negativnih posljedica kao što su senilizacija ruralnog stanovništva, deagrarizacija i deruralizacija, postoje ipak i pozitivne posljedice takvih procesa kao što je punopravno članstvo Republike Hrvatske unutar Europske unije čiji poljoprivredni fondovi omogućuju ulaganje u modernizaciju te povećanje učinkovitosti i kvalitete poljoprivredne proizvodnje, kao i mogućnost širenja aktivnosti i poslovanja. U razvojnim strategijama ruralna područja se i sve više prepoznaju kao važna mjesta za očuvanje prirodnih bogatstava koja sa suvremenom socijalno- ekološkom krizom postaju sve ugroženija, kao i zdraviji život brzinom i sadržajem drugačiji od onog u urbaniziranim područjima. Pandemija bolesti COVID-19 ukazala je na važnost lokalne poljoprivredne proizvodnje za opskrbu zdravom hranom po principu „od farme do stola“, čime je osviještena i uloga ruralnih područja i poljoprivredne proizvodnje za nacionalnu sigurnost. Relevantnost ove teme višestruka je, što ističe i Štambuk (2002.: 364): „Ondje gdje selo nije razvijeno, ne može se govoriti o razvijenosti.“ Ili, kako tvrdi Župančić (2002.: 36): „Iako značaj poljoprivrede opada s općim razvojem (…), njezin značaj za ruralni prostor ipak ne opada razmjerno tome. To posebno vrijedi za krizne prilike u društvu (…)“. U izlaganju ćemo prikazati teorijski okvir istraživanja, odnosno koncepte kao što su kvaliteta života i zadovoljstvo životom te za istraživanje relevantne definicije obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i mladih poljoprivrednika. Nakon toga kratko ćemo prikazati dosadašnja relevantna istraživanja i doprinose unutar ruralne sociologije. Glavni dio izlaganja predstavlja rezultate kvalitativnog empirijskog istraživanja provedenog od sredine lipnja 2020. do sredine srpnja 2020. godine metodom polustrukturiranog dubinskog intervjua s deset mladih poljoprivrednika/ca koji žive i rade na području Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske županije. Istraživanje je provedeno u svrhu izrade diplomskog rada i potencijalne publikacije u znanstvenom časopisu. Rezultati rada ukazuju na prednosti, nedostatke i prepreke s kojima se mladi poljoprivrednici suočavaju kako u smislu života na selu, tako i u smislu poljoprivredne djelatnosti, što je inicijalno i bio cilj istraživanja. Također, ukazuju i na značaj mreže naselja, ali isto tako i na moguća rješenja poteškoća s kojima se mladi poljoprivrednici/e i stanovnici sela suočavaju, što upućuje i na osnivanje poljoprivrednih zadruga, kreiranje novih zakonskih regulativa o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem te, posljedično, i na rekreiranje Strategije ruralnog razvoja RH, Strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva RH te Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja koje će u svoje središte doista postaviti ruralno stanovništvo i mlade poljoprivrednike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA