Pregled bibliografske jedinice broj: 1126072
Rad Josipa Matasovića na objavljivanju osmanskih dokumenata fojničkog samostana
Rad Josipa Matasovića na objavljivanju osmanskih dokumenata fojničkog samostana // Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti : zbornik radova / Leček, Suzana (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Hrvatski državni arhiv ; Društvo za hrvatsku povjesnicu, 2013. str. 359-372
CROSBI ID: 1126072 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rad Josipa Matasovića na objavljivanju osmanskih
dokumenata fojničkog samostana
(Josip Matasović's work on publishing the Ottoman
documents of Franciscan monastery in Fojnica)
Autori
Mujadžević, Dino
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti : zbornik radova
Urednik/ci
Leček, Suzana
Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Hrvatski državni arhiv ; Društvo za hrvatsku povjesnicu
Grad
Slavonski Brod
Godina
2013
Raspon stranica
359-372
ISBN
978-953-6659-84-5
Ključne riječi
osip Matasović ; franjevci ; Fojnica ; Osmansko Carstvo ; isprave
(Josip Matasović ; Franciscans ; Fojnica ; Ottoman Empire ; documents)
Sažetak
Hrvatski povjesničar i arhivist Josip Matasović (1892-1962.) u svojim istraživanjima koncentrirao se velikom većinom na rad na izvorima s područja Republike Hrvatske. Jedan od većih izuzetaka predstavlja njegov zamašni rad na objavljivanju i analiziranju dokumenata iz osmanskog razdoblja, sačuvanih u arhivu Samostana sv. Duha u Fojnici u Bosni i Hercegovini. Dokumenti (Fojnička regesta) i popratna studija (Regesta Fojnicensia. Acta Turcica, Bosnensia et Latina) objavljeni su 1927. (1930.) u Spomenik Srpske Kraljevske Akademije (67, drugi razred 53, str. 61-432). U ovom radu Matasović je objavio što u cijelosti, što u sažetku oko 3000 osmansko-turskih (dijelom prevedene na latinski, dijelom na hrvatski), latinskih i bosaničkih dokumenata nastalih u razdoblju između 1463 i 1878. Među osmanskim dokumentima, koji sačinjavaju najveći dio zbirke koju je Matasović objavio, ističe se čuvena povelja o slobodi djelovanja franjevaca u Bosni koju je izdao 1463. osmanski sultan Mehmed II. Osvajač – za koju je Matasović kontroverzno ustvrdio da nije originalna - kao i bujuruldija (naredba) Skender-paše iz 1486. Matasović je, premda nije poznavao osmanski jezik niti imao osmanističku naobrazbu, postao priređivač jedne od najvažnijih zbirki za proučavanje povijesti Bosne i Hercegovine pod osmanskom vlašću, osobito njene katoličke komponente. Po svemu sudeći, prijevode osmansko-turskih dokumenata na hrvatski i latinski, kojima se Matasović služio, naručio je fojnički samostan još pod osmanskom vlašću ili u nakon njenog prestanka u 19. st. Primjerice, poznato je da je osmansko-turske spise iz fojničkog samostana 1895. istraživanja popisao izvjesni pisar Numan-efendija te je po svemu sudeći on autor dijela prijevoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-252-0190613-2624 - Oblikovanje hrvatskog kulturnog i socijalnog identiteta 1900.-1990. (Leček, Suzana, MZOS ) ( CroRIS)
MZOS-252-2522632-2631 - Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (Andrić, Stanko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Dino Mujadžević
(autor)