Naslov
KLJUČNA ODREĐENJA KREATIVNE INDUSTRIJE – NAZIVI, POJMOVI I MODELI
(KEY DEFINITIONS OF THE CREATIVE INDUSTRY – TERMS, CONCEPTS AND MODELS)

Autori
Horvat, Jasna ; Krstić, Darija ; Mlinarević, Kornelija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Kretanja - Europski realiteti / Đukić, Marina ; Ileš, Tatjana - Osijek : Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 321-344

ISBN
978-953-8181-26-9

Skup
4. međunarodni znanstveni skup: Europski realiteti – kretanja = 4th International Scientific Conference: European Realities – Movements

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.12.2019. - 13.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
dimenzije kulture i umjetnosti, klasifikacija, kritički osvrt, milenijska industrija, strukturni elementi
(dimensions of the arts and culture, classification, critical review, millennium industry, structural components)

Sažetak
Milenijska uloga kreativne industrije znanstveno se počinje istraživati na izmaku proteklog i na početku trećeg milenija, a multidisciplinarnost i složenost fenomena potvrđuju njegove različite interpretacije. Cilj je rada utvrditi ključna određenja kreativne industrije počevši od njezinih različitih naziva, preko istraživačkih usmjerenosti na fenomene iz kojih proizlaze temeljni pojmovi kreativne industrije sve do imenovanja i grupiranja modela kreativne industrije koje je prepoznala znanstvena teorija, a na temelju potvrđene kreativne prakse. U pozadini kreativne industrije i svakog od njezinih modela nalaze se ekonomske i pravne zakonitosti te pitanja (kreativne) radne snage, poduzetničkih sposobnosti kreativne radne snage, autorskih prava i poslovanja na globalnom tržištu. Upravo stoga što u globalnom poretku nije poznata sveopće prihvatljiva formula za organiziranje kreativne industrije, istraživanja poznatih modela kreativne industrije dobivaju na važnosti te predstavljaju prvi korak u postupku znanstvenog istraživanja. U radu se donosi klasifikacija modela kreativne industrije (Johnson 2019) provedena s obzirom na četiri dimenzije umjetnosti i kulture: sektorsku, vremensku, prostornu i distribucijsku. Metodologija rada usmjerena je na komparativnu analizu 22 modela kreativne industrije (Johnson 2019), a sukladno utvrđenom prevladavanju dimenzija umjetnosti i kulture u pojedinom modelu. Zaključivanje o modelima kreativne industrije potkrijepljeno je primjenom analize ključnih riječi zastupljenih u modelima te određivanjem i usporedbom njihovih značenja. Zaključna razmatranja upućuju na novu klasifikaciju modela kreativne industrije jer klasifikacija 22 modela (Johnson 2019) dopušta i novu podjelu prema teorijskom, odnosno praktičnom ostvarenju modela. Autori uviđaju kako su teorijski modeli usmjereni na sadržaj i koncept modela te na sociološke relacije pojedinca i društva dok su praktični modeli usko povezani s prostorom, lokalnom zajednicom i ostvareni su na točno poznatom urbanom ili ruralnom području. Znanstveni doprinos rada ostvaren je u kritičkom osvrtu na predloženu klasifikaciju, u prijedlogu nove klasifikacije te u analizi ključnih pojmova kreativne industrije razvrstanih prema strukturnim elementima gospodarskih aktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Informacijske i komunikacijske znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Interdisciplinarno umjetničko polje

Napomena
The beginning of scientific research into the
millennial role of the creative industry goes back
to the end of the past and the beginning of the
third millennium, and its multidisciplinary and
complex phenomena confirm its various
interpretations. The aim of this paper is to
identify the key definitions of the creative
industry, starting with its various names, through
its research focus on the phenomena from which the
basic concepts of the creative industry are derived,
to naming and grouping the creative industry models
recognised by scientific theory on the basis of
validated creative practice.
What lies in the background of the creative industry
and each of its models are economic and legal
principles and issues of the (creative) workforce,
entrepreneurial skills of the creative workforce,
copyright and business in the global market. As in
the global order there is no universally accepted
formula for organising the creative industry,
research into well-known creative industry models is
gaining importance and it represents the first step
in the scientific research process. The paper
presents a classification of the creative industry
models (Johnson 2019) implemented with respect to
four dimensions of the arts and culture: sectoral,
temporal, spatial and distributional.
The methodology of this paper is focused on a
comparative analysis of 22 creative industry models
(Johnson 2019), in accordance with the established
predominance of the dimensions of the arts and
culture in each model. Inferences about the creative
industry models are supported by both analysing the
keywords represented in the models and defining and
comparing their meanings. Concluding considerations
point to a new classification of the creative
industry models since the classification into 22
models (Johnson 2019) also allows for a new division
according to theoretical or practical realisation of
the model. The authors have noticed that theoretical
models are focused on the content and concept of the
model, and on the sociological relationship between
individual and society, while practical models are
closely linked to space, i.e., a local community,
and are realised in a well-known urban or rural
area.
A scientific contribution of the paper has been made
in terms of a critical review of the proposed
classification, a proposal for a new classification
and the analysis of key concepts in the creative
industry classified according to the structural
components of economic activity.

POVEZANOST RADA