Naslov
Acta Croatica: nastanak zbirke i diplomatička analiza
(Acta Croatica: creation of collection and diplomatics analysis)

Autori
Mavrić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet – Odsjek za povijest

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2013

Stranica
73

Mentor
Galović, Tomislav

Ključne riječi
Acta Croatica, nastanak zbirke, diplomatička analiza, Ivan Kukuljević Sakcinski, Đuro Šurmin, Stjepan Ivšić
(Acta Croatica, creation of collection, diplomatics analysis, Ivan Kukuljević Sakcinski, Đuro Šurmin, Stjepan Ivšić)

Sažetak
U radu se govori o nastanku zbirke Acta Croatica, od toga kako je Kukuljević skupljao građu do toga kako je sama zbirka objavljena upravo 1863. Ono što je krenulo od Kukuljevića u slučaju hrvatske historiografije, rezultat je sveopćeg duhovnog, političkog i inog pokreta u 19. st., ne samo u Hrvatskoj. Predmet istraživanja ovog rada isprave su datirane do 1500. godine u Kukuljevićevoj Acta Croatica (ukupno 144 isprava). Prema strukturi isprava, odlučili smo se za sljedeću podjelu: pisma ; sudski zapisnici ; oporuke ; kneževske, kaptolske i sudske isprave te notarske isprave. Razlike i sličnosti među njima su kroz rad više puta naglašene, kao i ekvivalenti s latinskim izvorima radi usporedbe. Ovaj rad daje uvid u usporedno razvijanje notarijata i nadasve kancelarije pojedinih knezova, sudova i kaptola, istovremeno na glagoljici i hrvatskom jeziku, kao i latinicom na latinskom jeziku. Stoga nije ni neobično da su termini za pojedine formule u ispravi kao i formular za isprave slični. Važno je da izdavač i, najvažnije, primatelj isprave razumiju i imaju uvid u sam sadržaj isprave. Takoñer u ovom radu, naglašava se važnost korištenja i doprinosa Acta Croatica kao izvora u historiografiji. Izvori na glagoljici još uvijek imaju potencijala za iskorištavanje u naučnom radu, kako u povijesti, tako i u drugim humanističkim i društvenim znanostima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
This master thesis speaks of the creation of
collection of Glagolitic documents called
Acta Croatica, from the process of Kukuljević's
collection of the material to the reason why it
was published precisely in 1863. What started
with Kukuljević in the case of Croatian
historiography is the result of general
spiritual, political and other types of
movements in the
19th century, not only in Croatia.
The research subject of this work are documents
dated until the year 1500 in
Kukuljević's Acta Croatica (144 documents).
According to the structure of these documents,
we divided them as following: letters; judicial
reports; testaments; princes', archdioceses',
and
court documents, and documents from public
notaries. The differences and similarities
between them are emphasized many times in this
work, as is their relationship with Latin
sources because of comparison.

POVEZANOST RADA