Naslov
Pismenost u okrilju velikaškog roda: primjer Frankapana u srednjem vijeku
(Medieval Literacy in the Aristocratic Context - A Case Study of the Frankapan Family)

Autori
Bertović, Kristian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet – Odsjek za povijest

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2018

Stranica
68

Mentor
Galović, Tomislav

Ključne riječi
Krčki knezovi, Frankapani, patronat, Venecija, Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, franjevci, pavlini, Vinodolski zakon, Senjski statut, Krčki (Vrbanski) statut
(Counts of Krk, Frankapan family, patronage, Fransiscans, Paulines, Venice, Kingdom of Hungary-Croatia, Law Codex of Vinodol, Senj Statute, Krk (Vrbnik) Statute)

Sažetak
Cilj ovog rada je sagledati različite aspekte pismenosti - političke, administrativnopravne i crkvene pod okriljem Krčkim knezova, kasnije Frankapana. Nakon uvodnih razmatranja o naravi i razvitku pismenosti u srednjem vijeku te pregled povijesti obitelji, prelazi se na analizu navedenih kategorija pismenosti kroz prizmu reprezentativnih primjera unutar svakog od aspekata. Tako jezik politike obuhvaća analizu njihovog odnosa sa seniorima – Mletačkom republikom kroz primjer korištenja pisane riječi i posredništva kao načina izbjegavanja direktne konfrontacije, odnosno s ugarsko – hrvatskim kraljevima kroz prizmu brojnih krivotvorina vezanih uz ranu povijest obitelji. U fokusu administrativnog i pravnog jezika je analiza uzroka, nastanka, proces stvaranja i uloge Krčkih knezova u kodifikaciji i stvaranju Vinodolskog zakona, Senjskog statuta i Krčkog (Vrbanskog) statuta. Također se daje osvrt i na potrebu za višejezičnošću u sva tri slučaja. Odnos jezika i Crkve se promatra kroz patronat. Na primjerima franjevaca i pavlina se pokazuje kako postoji razlika u pristupu i potrebama kad je u pitanju jezik duhovnosti. Tako latinski jezik dominira javnom sferom i socijalnom prezentacijom, a hrvatski jezik i glagoljica ostaju više u sferi osobnog štovanja i duhovnosti te osobne uporabe. Konačno, primjer glagoljaškog izleta u Češku i Poljsku ocrtava kontekst političkog, ekonomskog, duhovnog i jezičnog okvira državine Frankapana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
The main goal of this paper is to highlight
various aspect – political, administrative,
legal, and religious - of the aristocratic
literacy of the Counts of Krk/Frankapan family.
The
paper opens with a theoretical overview of the
meaning and development of literacy through
the Middle Ages, followed by the political
history of the family.
All three mentioned aspects are looked upon
through a set of semi-independent case
studies. The political literacy is focused on
the analysis of the communication and forgeries
between the Counts of Krk and their seniors –
Doges of Venice and Hungarian kings.
Administrative and legal aspect has been built
around three legal monuments, created by or in
the presence of the family for the communes
under their rule. It searches for the common
patterns behind them and looks deeper into the
issue of multilingualism. Religious aspects of
the Frankapan literacy have been displayed
through the notion of religious patronage. By
comparing the Franciscans and the Paulines under
the family patronage, one can notice the
difference in the usage of language regarding
the public/private space. It seems that the
Latin
has a dominant role in the public spaces and
could be connected to the prestige
representation,
while the Glagolitic script and Croatian
language had more personal and private use.
Finally,
connections between the Croatian and Czech and
Polish Glagolites are used to highlight the
overall political, economic, religious, and
linguistic framework in which both Latin and
Croatian literacy could thrive.

POVEZANOST RADA