Naslov
Razvoj emocionalne inteligencije kao važne kompetencije studenata Studija sestrinstva
(Developing emotional intelligence as an important competence of nursing study students)

Autori
Neuberg, M.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
7. međunarodnom simpoziju medicinskih sestara/tehničara: Kompetencije medicinskih sestara/ tehničara

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 26.09.2019. - 27.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
emocionalna inteligencija, medicinska sestra, empatija, emocije
(emotional intelligence, nurse, empathy, emotions)

Sažetak
Uvod - Emocionalna inteligencija iznimno je važna u sestrinstvu, a predstavlja sposobnost prepoznavanja, kontroliranja, izražavanja te razumijevanja misli i osjećaja. Medicinske sestre koje posjeduju emocionalnu inteligenciju uspješnije su u procjeni, pružanju sestrinske skrbi te u radu u timu, ujedno su otvorenije, komunikativnije, empatičnije, s više razumijevanja i strpljenja. Pacijent je u takvom odnosu potaknut na otvaranje osjećaja, na povezivanje te na stvaranje povjerenja. Metode – Istraživanje ima za cilj saznati koliku razinu emocionalne inteligencije (razinu emocionalne regulacije, kontrole te emocionalnih vještina, kompetentnosti) posjeduju studenti budući prvostupnici sestrinstva. Utvrditi će se utječu li nezavisne varijable poput starosne dobi, godine studija i godine radnog staža na razvoj emocionalne inteligencije. Podaci su prikupljeni online anketom kod studenata studija sestrinstva na Sveučilištu Sjever. Anketu je ispunilo ukupno 157 studenata studija Sestrinstva, svih godina studija, a anketa se sastojala od ukupno 6 pitanja zatvorenog tipa. U prvom dijelu obuhvaćena su pitanja koja su se odnosila na spol, dob, duljinu radnog staža te godinu studija. Drugi i treći dio provedene ankete su upitnici: upitnik emocionalne regulacije i kontrole (ERIK) te upitnik emocionalnih vještina i kompetentnosti (UEK- 15), preuzeti uz suglasnost prof.dr.sc. Vladimira Takšića. Korištene su deskriptivne mjere statistike (frekvencije, aritmetička sredina, standardna devijacija, raspon) i analize inferencijalne statistike (jednosmjerna analiza varijance, Pearsonovov koeficijent korelacije). Rezultati - Dobiveni rezultati pokazuju kako studenti studija sestrinstva postižu iznadprosječne rezultate, tj. imaju iznadprosječne sposobnosti regulacije i kontrole emocija, ali i emocionalnih vještina i kompetentnosti. Hipoteza koja je ukazivala da studenti treće godine studija posjeduju više rezultate sposobnosti regulacije i kontrole emocija, ali i emocionalnih vještina i kompetentnosti od studenata prve i druge godine studija djelomično je potvrđena, jer iako je utvrđena razlika između druge i treće godine studija, nije utvrđena statistički značajna razlika između studenata prve i treće godine studija. Provjerom povezanosti godina staža u struci s sposobnosti emocionalne regulacije i kontrole te emocionalnih vještina i kompetentnosti je utvrđeno da dob, ali ni godine staža nisu povezane s mjerama emocionalne inteligencije. Zaključak - Provedeno istraživanje emocionalnih vještina, kompetentnosti, regulacije i kontrole emocija studenata studija sestrinstva ukazuje da je razvoj emocionalne inteligencije kod studenta studija sestrinstva individualan, ovisan o njima samima bez velikog utjecaja dobi, godine studija ili godina radnog staža. Svaki student razvija sebe koliko smatra da je to potrebno, ali na razvitak utječu faktori poput obitelji, društva te profesora, mentora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA