Naslov
Morfološke promjene žala otoka Hvara od 1834. do danas
(Morphological changes of the island of Hvar beaches from 1834 to present day)

Autori
Mićunović, Marin ; Faivre, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a: Knjiga sažetaka / Barišić, Dajana ; Đaković, Marijana ; Bucković, Damir ; Korać, Petra ; Lukić, Aleksandar ; Marušić-Paloka, Eduard ; Novak, Predrag ; Pikelj, Kristina ; Smolčić, Vernesa ; Schneider, Petra - Zagreb : Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 125-126

ISBN
978-953-6076-90-1

Skup
5. Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a = 5th Faculty of Science PhD Student Symposium

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.04.2021. - 25.04.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
žalo, Hvar, morfološke promjene, obalna geomorfologija
(beach, Hvar, morphological changes, coastal geomorphology)

Sažetak
Žala su dinamični geomorfološki oblici, osjetljivi na klimatske promjene, kao i na socio- ekonomske aktivnosti. Danas su sve češća istraživačka tema duž istočne obale Jadrana, kako na njegovom sjevernom dijelu [1], tako i na južnom [1], [2]. Na otoku Hvaru, prema dosadašnjim istraživanjima, uočena je tendencija erozije žala [3]. U ovom radu, promjene žala istražene su kroz 3 različita razdoblja: početak 19. stoljeća, sredina 20. stoljeća i 2020. godina. Analizirana su tri žala: šljunčana žala Lučišće i Mola MIlna, te Mina pješčano žalo oblikovano u sedimentima eolskog podrijetla. Prvo razdoblje odnosi se na početak 19. stoljeća, za koje je korišten Franciskanski katastar iz 1834. godine, u kojem je svako žalo ucrtano kao zasebna katastarska čestica. Katastar je georeferenciran, digitaliziran i analiziran u software-u ArcGIS Pro. Također, korišten je i zapisnik čestica koji sadrži površine žala zapisane u četvornim hvatovima. Drugo razdoblje istraženo je uz pomoć metode ponovljene fotografije, koja je prvi put primijenjena na širem području Omiša [2]. Prikupljeno je 7-12 starih fotografija (od 1910. do 1980. godine) za svako žalo. Koristeći repere sa starih fotografija, procijenjena je površina. Iako metoda nije precizna, daje pouzdanu procjenu površine žala iz vremena kada su snimljene fotografije. Recentno razdoblje istraženo je pomoću bespilotne letjelice. Žala su snimljena s DJI Phantom 4 pro v2.0 u studenom 2020. godine. Trimble GNSS uređajem izmjereno je 6 kontrolnih točaka na svakom žalu. U ESRI Drone2Map software- u generirani su ortomozaik, digitalni model reljefa i digitalni model površina, a sve analize su rađene u ArcGIS Pro software-u. Utvrđeno je da se žalo Lučišće, s 1838 m2 izmjerenih 1834. godine smanjilo na 1018 m2 2020. godine ; žalo Mina sa 799 m2 na 226 m2 i Mola Milna s 1073 m2 na 802 m2 . Posljedično, od 1834., pješčano žalo Mina se smanjilo za 72%, dok su se šljunčana žala Lučišće i Mola Milna smanjili za 45%, odnosno 27%. Analiza je pokazala da su se površine svih triju žala tijekom posljednjih 200 godina znatno smanjile.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA