Naslov
Metode mjerenja naglasnih kompetencija
(Assessing student competencies of Croatian accents)

Autori
Pletikos Olof, Elenmari ; Vlašić Duić, Jelena ; Martinović, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja / Applied linguistic reaserch and methodology / Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina - Zagreb : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015, 76-76

ISBN
978-953-7963-26-2

Skup
Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja: 29. međunarodni znanstveni skup / Applied linguistic reaserch and methodology: 29th international conference

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.04.2015. - 26.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
visinski naglasni sustav ; poučavanje naglasaka ; ishodi učenja ; percepcija naglasaka ; produkcija naglasaka
(pitch-accent system ; teaching of accentuation ; learning outcomes ; accent perception ; accent production)

Sažetak
Hrvatski naglasni sustav tradicionalno se opisuje kao četveronaglasni sustav s kračinama i zanaglasnim dužinama te s paradigmatskim preinakama prozodijskih počela. Poučava se na raznim kolegijima na studiju fonetike i studiju kroatistike te je poznavanje naglasne norme i njezina primjena važan ishod tih studijskih programa. Poučavajući hrvatski naglasni sustav, susrećemo se s raznim metodama ispitivanja naglasnih kompetencija: metodama ispitivanja znanja o naglascima (raspodjelnim pravilima, paradigmatskim preinakama, odstupanjima od norme i sl.), metodama ispitivanja percepcije naglasaka (Magner i Matejka, 1971 ; Vrban Zrinski i Varošanec-Škarić, 2004) te metodama ispitivanja produkcije naglasaka (Pletikos i Vlašić, 2007). U ovome radu polazimo od pretpostavke da u procesu učenja naglasaka studenti stječu različite stupnjeve kompetencije s obzirom na znanja, vještine percepcije i vještine produkcije. Na primjeru 60 stručnjaka koji su završili preddiplomske studije fonetike i/ili kroatistike ispitujemo naglasne kompetencije koje su studenti stekli školovanjem. Istražujemo koje su prednosti i nedostatci pojedine metode mjerenja i koliko su usklađene pojedine naglasne kompetencije. Istraživanje mjerenja slušnog prepoznavanja hrvatskih naglasaka (Vrban Zrinski i Varošanec-Škarić, 2004) pokazuje da je ukupna točnost prepoznavanja mjesta naglaska u riječima 75%, a prepoznavanje kvalitete naglaska je različito (ovisno o vrsti naglaska, oko 60% uzlazni naglasci, a oko 80% silazni). Mjerenje proizvodnje hrvatskih naglasaka složenije je jer se izgovoreni naglasci trebaju snimiti, a snimke se dvojako mogu obraditi: subjektivno (slušanjem stručnjaka) ili objektivno (mjerenjem akustičkih parametara naglasaka). Dosadašnji rezultati (Pletikos i Vlašić, 2007) pokazuju da se slušnom procjenom pojedinih snimljenih riječi samo 52% riječi sa sigurnošću može kategorizirati u jedan od četiri hrvatska standardna naglaska (točno se proizvodi oko 40% uzlaznih naglasaka i oko 65% silaznih). Usporedbom rezultata zaključujemo da su kompetencije percepcije hrvatskih naglasaka znatno bolje razvijene od kompetencija proizvodnje naglasaka. Rezultati ovoga istraživanja moći će se primijeniti u poučavanju hrvatskih naglasaka s ciljem učinkovitijega mjerenja naglasnih kompetencija i uspješnijega ostvarenja ishoda učenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA