Naslov
Naglasci u govoru jezikoslovaca kroatista
(Lexical accents in the speech of linguist Croatists)

Autori
Vlašić Duić, Jelena ; Pletikos Olof, Elenmari

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
CLARC 2016: Perspektive jezičnoga planiranja i jezične politike / Matešić, Mihaela ; Ramadanović, Ermina ; Crnić Novosel, Mirjana ; Vukša Nahod, Perina - Rijeka : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), 2016, 159-161

ISBN
978-953-7967-28-4

Skup
CLARC 2016: Perspektive jezičnoga planiranja i jezične politike

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.06.2016. - 05.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
jezikoslovci kroatisti ; naglasna norma ; modelski govornici
(linguist Croatists ; accent norm ; model speakers)

Sažetak
Naglasna norma hrvatskoga standardnog jezika izaziva stalne i velike prijepore u jezikoslovnim krugovima i u javnosti što govori o njezinoj neustaljenosti i nestabilnosti. Implementacija standarda odvija se ponajprije u obrazovnom procesu, iako ne i samo u njemu. Mediji, javni istupi i pedagoška praksa prilike su u kojima se treba ostvarivati općeobvezatni tip standardnoga jezika. Iako bi nastavnici trebali biti model prema kojem učenici oblikuju svoje govorne i jezične kompetencije, rezultati pedagoških i lingvističkih istraživanja govore o neučinkovitosti institucionalnog učenja hrvatskoga jezika u školi, o zanemarivanju ortoepskih vježbi i usmenoga izražavanja te pokazuju da neki učitelji ni sami nisu usvojili naglasni i glasovni sustav hrvatskoga jezika, pa da zato i ne rade s učenicima na razvijanju pravogovorne norme (Težak 1996, Pavličević- Franić 2005, Martinović i Pudić 2013). Uzor bi trebali biti i medijski govornici te govornici koji javno istupaju, ali ni oni to često nisu (Jonke 1956, Škavić 1994, Škarić i Varošanec-Škarić 1996, Delaš 2003). Profesionalnim, modelskim govornicima pripadaju i jezikoslovci kroatisti. Kao osobe koje se profesionalno bave jezikoslovljem i kao govornici hrvatskoga standardnoga jezika, upravo bi oni trebali biti najuzorniji govornici. Njihov je zadatak i poziv ne samo normu učiniti stabilnom, nego je i primjenjivati pa su istodobno i donositelji i nositelji hrvatskoga standardnoga izgovora. U ovom će se radu istražiti pridržavaju li se jezikoslovci kroatisti kodificirane akcentuacije, uživa li hrvatska kodificirana prozodija prestižnost među hrvatskim jezikoslovcima. Metodologija kojom se služimo jest analiza govorenoga korpusa koji obuhvaća snimke jezičnih savjeta 32 hrvatska jezikoslovca kroatista emitirane od rujna 2015. do veljače 2016. godine u Obrazovnom programu Prvoga programa Hrvatskoga radija u emisiji Govorimo hrvatski. Zbog utjecaja rečenične intonacije na ton riječi, istraživat će se samo naglasni ostvaraje na remama, u silaznim intonacijskim jezgrama jer se samo u njima u potpunosti mogu ostvariti naglasci riječi (Škarić 1999). Startni su jezici analiziranih hrvatskih jezikoslovaca različiti i to je čujno u njihovim naglasnim ostvarajima. U radu smo ih podijelili u dvije skupine (Pletikos Olof, Vlašić Duić i Martinović 2016): one koji pripadaju novoštokavskom idiomu i imaju visinski ili tonsko-dinamički, četvero naglasni sustavu s kračinama i zanaglasnim dužinama te one koji dolaze iz varijeteta u kojem je naglasni sustav udarni ili dinamički i u kojem se razlikuju dugi i kratki naglašeni slogovi, ali bez tonske razlike i zanaglasne dužine. Specifičnost je udarnoga naglasnoga sustava mjesto naglaska koje često odudara od mjesta naglaska u standardnome jeziku, dok opreka po trajanju može i ne mora postojati. Iako se jezikoslovci koji dolaze iz nenovoštokavskih krajeva trude ostvarivati četveronaglasni sustav s kračinama i zanaglasnim dužinama, ipak nerijetko ostvaruju udarne naglaske te se potvrđuje da na primjenu naglasne norme utječe razlika startnoga idioma i standardnoga, tj. da je organski prozodijski temelj i kod jezikoslovaca vrlo otporan. U analizi rezultata pokušat ćemo odgovoriti na pitanja: što odstupanja od naglasne norme govore o samoj normi i očekujemo li od jezikoslovaca kroatista previše.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA