Naslov
Poremećaji hranjenja
(Eating disorders)

Autori
Begovac, Ivan ; Pleština, Silvana ; Žaja, Orjena ; Santrić, Lena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Dječja i adolescentna psihijatrija

Urednik/ci
Begovac, Ivan

Izdavač
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2021

Raspon stranica
837-846

ISBN
978-953-6255-82-5

Ključne riječi
anoreksija nervoza ; bulimija nervoza ; dječja ; adolescentna ; poremećaji u jedenju
(anorexia nervosa ; biulimia nervosa ; childhood ; adolescent ; eating disorders)

Sažetak
Anoreksija nervoza (AN) i bulimija nervoza (BN) tipični su primjeri poremećaja hranjenja koji se pojavljuju u razvojnoj dobi, čime se stavlja naglasak na adolescenciju kao važno životno razdoblje. U posljednje vrijeme izdvaja se i poremećaj prejedanja (engl. binge eating disorder – BED) (v. poslije u tekstu). Naziv pubertetska ovisnost o mršavosti (njem. Pubertaetsmagersucht) koji se u nekim jezicima upotrebljava za AN točnije oslikava dinamiku događanja u adolescenciji od naziva anoreksija koji označuje pomanjkanje apetita, odnosno gađanje prema jelu (an – ne, oreksis – želja, žudnja). Naime, osobe s anoreksijom, u pravilu, nemaju smanjen apetit, niti im se hrana gadi, nego se snagom volje suzdržavaju od jedenja usprkos intenzivnom osjećaju gladi (česti su snovi o hrani, zainteresiranost za sve vezano uz hranu, npr. za restorane itd.). Pojedini autori govore o „novoj religiji negiranja osjećaja gladi“ koja je prisutna kod osoba s AN-om. Riječ bulimija dolazi od grčkih riječi koje označuju veliku glad (bou – veliko, volovsko, limos i limia – glad). Riječ nervoza dolazi od latinske riječi nervosus koja označuje žilavo, mišićavo, jedro i krepko, što upućuje na to da je riječ o bolestima živčanog sustava koje se očituju napetošću i razdražljivošću. Pravilan hrvatski izraz za ove poremećaje bio bi poremećaji hranjenja ili jedenja, dok naziv poremećaji prehrane treba izbjegavati, jer nije riječ o samoj hrani ili prehrani, već o procesu hranjenja ili jedenja. Donedavno su poremećaji hranjenja bili shvaćeni kao psihosomatski poremećaji. U našoj su se sredini različiti stručnjaci kao što su Maja Beck- Dvoržak, Stjepan Betlheim, Milica Vlatković Prpić i Vesna Vidović bavili ovom problematikom i opisivali svoja iskustva. Tada su se, tijekom šezdesetih godina prošloga stoljeća, poremećaji hranjenja nazivali mentalnom, psihogenom ili histeričkom anoreksijom. Gotovo je patognomonično da pacijenti s poremećajima jedenja ne vide ozbiljnost svog problema, niti smatraju da je riječ o poremećaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA