Pregled bibliografske jedinice broj: 1123664
Metafilozofija i redukcionizam u metodologiji društvenih istraživanja
Metafilozofija i redukcionizam u metodologiji društvenih istraživanja // Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije : radovi petog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju / Mikulić, Borislav ; Žitko, Mislav (ur.).
Zagreb: Filozofski faakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 157-182 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1123664 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Metafilozofija i redukcionizam u metodologiji društvenih istraživanja
(Metaphilosophy and Reduktionism in the Methodology of Social Reserarch)
Autori
Veljak, Lino
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije : radovi petog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju
/ Mikulić, Borislav ; Žitko, Mislav - Zagreb : Filozofski faakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 157-182
ISBN
978-953-175-908-3
Skup
5. okrugli stol nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju. Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
metafilozofija ; redukcionizam ; metodologija ; društvena istraživanja
(metaphilosophy ; reductionism ; methodology ; social research)
Sažetak
U ovom se radu ispituju mogućnosti i granice metafilozofijskog pristupa redukcionizmu. Korijen metodologijskog i epistemologijskog redukcionizma nalazi se u metafizičkom redukcionizmu. Metafizički redukcionizam proizlazi iz apsolutizacije nekog entiteta ili područja (te dovodi do ontologizma, gnoseologizma, antropologizma ili antropocentrizma, ili pak do biocentrizma, geocentrizma, teocentrizma, scijentizma, naturalizma, fizikalizma, itd.) a događa se podjednako i u metafizičkim i u verbalno antimetafizičkim orijentacijama i filozofijskim školama. Bitak, zbiljnost, svijet ili kozmos svedeni su na jedan apsolutizirani entitet, što izravno ili posredovno, izričito ili prešutno, rezultira redukcijom metodologije na zahvaćanje onih dimenzija zbilje koje proizlaze iz izvornog metafizičkog (i/ili deklarativno antimetafizičkog) redukcionizma. Kao primjer takva metodologijskog redukcionizma može se navesti inzistiranje na kvantitativnim pokazateljima u području društvenih, pa i humanističkih znanosti, zasnovano na uvjerenju da se samo brojčanim odnosima može zahvatiti zbiljnost ljudskog svijeta. Propituju se neke smislene strategije nadmašivanja granica metodologijskog redukcionizma, te se daju elementi analize unutarnjih nedosljednosti i protuslovlja raznih vrsta redukcionizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Filozofija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
