Pregled bibliografske jedinice broj: 1122989
Raznolikost dijatomeja rijeke Krke
Raznolikost dijatomeja rijeke Krke, 2019., diplomski rad, diplomski, PMF, Zagreb
CROSBI ID: 1122989 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Raznolikost dijatomeja rijeke Krke
(Diatoms of Krka River)
Autori
Kukić, Stefani
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
PMF
Mjesto
Zagreb
Datum
14.02
Godina
2019
Stranica
90
Mentor
Gligora Udovič, Marija ; Levkov, Zlatko
Ključne riječi
bentičke dijatomeje, rijeka Krka, struktura zajednice, ekološke preferencije, Crvena knjiga
(benthic diatoms, river Krka, community structure, ecological preferences, Red List)
Sažetak
Unatoč čestoj uporabi dijatomeja u procjeni ekološkog stanja kopnenih tekućica u Hrvatskoj, znanje glede raznolikosti, ekologije i strukture zajednica bentičkih dijatomeja još uvijek je oskudno. Ovo istraživanje baziralo se na raznolikosti, ekološkim preferencijama i strukturi zajednica slatkovodnih bentičkih dijatomeja, lentičkih i lotičkih staništa rijeke Krke. Svjetlosnom i skenirajućom elektronskom mikroskopijom analizirano je ukupno 44 uzoraka sakupljenih na različitim mikrostaništima. Determinirano je 276 svojti (vrsta, varijeteta i formi), svrstanih u 69 rodova. Florom bentičkih dijatomeja dominiraju rodovi Navicula Bory sensu stricto (učestalost 100 %) i Gomphonema Ehrenberg (93, 2 %). Najučestalije zabilježene vrste su Navicula cryptotenella Lange-Bertalot, N. radiosa Kützing i Pantocsekiella ocellata (Pantocsek) K.T. Kiss & E. Ács. Svojte specifične za rijeku Krku opisane su na temelju morfometrije i morfoloških struktura valve. Priložen je sažeti morfološki opis najčešćih rodova dijatomeja zabilježenih u rijeci Krki. Priložene su i mikrofotografije svojti sa svjetlosnog i skenirajućeg elektronskog mikroskopa. Prema Crvenoj listi, 31, 96 % analiziranih svojti procijenjene su ili kao (visoko) ugrožene, vrlo rijetke, rizične ili u regresiji. Prema ekološkim zahtjevima, najveći broj svojti rijeke Krke su alkalifilne, ß-mezosaprobne i eutrafentne s kontinuirano visokim zahtjevima za kisikom. Kako bi se analizirala razlika između zajednica dijatomeja prema različitim okolišnim čimbenicima, koristila se je nMDS metoda. Dijatomejske zajednice pokazale su snažnu specifičnost prema tipu staništa i tipu supstrata. Rezultati su pokazali utjecaj okolišnih uvjeta (temperatura, brzina strujanja vode) na raznolikost bentičkih dijatomeja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Marija Gligora Udovič
(mentor)