Naslov
Novi uzročnik apoplektičnog venuća čokota u nas (Eutypa lata Pers. Tul et Tul.)
(A new cause of dieback of grapevine in our country (Eutypa lata Pers. Tul et Tul.))

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Isaković, Ljubo

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 13 (1990), 6; 217-222

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
vinova loza, venuće, Eutypa lata (Pers. Tul et Tul.)
(grapevine, trunk disease (Eutypa lata Pers. Tul et Tul.))

Sažetak
NOVI UZROČNIK APOPLEKTIČNOG VENUĆA ČOKOTA U NAS (Eutypa lata - Pers. Tul. et Tul.)-Posljednjih nekoliko godina primjećeno je da u mnogim plantažnim vinogradima dolazi do sušenja i venuća pojedinih čokota. Na nekim parcelama ta se vrijednost popela na nekoliko postotaka godišnje. Na takvim površinama plantaža ima troškove za puni hektar, a bereme s daleko manje površine. To je bio i razlog da su neke površine pod vinovom lozom, na kojima je dolazilo do progresivnog propadanja čokota, na koncu iskrčene. Na bazi analiza ustanovili smo da uzroci sušenja mogu biti dvojake prirode. Do promjene može doći zbog abiotskih činilaca, ali isto tako te promjene mogu izazvati i mikroorganizmi. Među abiotske činioce, zbog kojih može doći do venuća čokota ubrojili smo: mehaničke ozljede čokota, nestručnu sadnju, neadekvatnu primjenu herbicida, posljedice niskih temperatura, preopterećenost čokota i dr. (Cvjetković, 1986). Analizama čokota koji su se sušili izolirali smo nekoliko gljiva i to: Stereum hirsutum (Willd) Pers., Verticillium dahliae (KJeb.), Eutypa lata (Pers.) Tul. et. Tul. Na čokotima se često susreće i Phomopsis viticola koji u određenim uvjetima može izazvati i sušenje čokota. Osim spomenutih gljiva na starim čokotima u Kutjevu našli smo višu gljivu sumporaču (Hyphloloma fasciculare), koju Istvanffi smatra patogenom (Istvanffi 1908). Eutypa lata prvi put je izolirana iz čokota koji su potjecali iz vinogorja Slavonske Požege 1983. a kasnije iz čokota u Istri. Čokoti zahvaćeni ovom gljivom pokazuju simptome skraćenih internodija. U proljeće mladi izboji koji se razvijaju iz zaraženih dijelova trsa imaju kržljav rast, a internodiji su vrlo kratki i tanki. Mogu se primjetiti svi stadiji kržljavosti tj. od normalno razvijenih mladica do jako reduciranih koji su dugački svega nekoliko centimetara. Izboji u pravilu nisu duži od 25-40 cm. Zbog skraćenosti internodija dio čokota dobija žbunjast izgled. Lišće je manje od onog karakterističnog za dotičnu (pojedinu) sortu, klorotično je, često uvijeno, defomirano i jako nazubljeno. Izuzetno, lišće ima ruibne nekroze, a kasnije se suši i otpada. U ljetnim mjesecima rast se usporava, a u proljeće je jači. To je u pravilu bolest starih vinograda i to se dovodi u vezi s % tanina. Poznato je da je u starim čokotima postotak tanina veći. Isto tako se zna da vinogradi cijepljeni na podlogama Rupestris (koja je bogata na taninu) su češće napadnuti nego vinogradi na podlozi Riparia. Mogu biti zaraženi i mladi čokoti od 2 do 5 godina, ali se to tumači tako da su na tim mjestima prethodno iskrčene zaražene biljke od kojih su ostale brojne bazidiospore gljive Stereum hirsutum (Phellinus igniartius) kao izvor zaraze. Na mladim vinogradima i ako dode do infekcije simptomi se očituju mnogo godina kasnije jer parazit sporo napreduje. Razlike u simptomima između bolesti koje uzrokuje Eutypa lata i Stereum spp. su evoidentne. Kod vrste Stereum hirsutum (Phellinus igniartius) veličina i forma lista normalna Ljeti se javljaju nekroze koje zahvataju područje između žila Taj dio je smeđe žute do smeđe crenkaste boje. Često dolazi do iznenadnog (apoplektično) sušenje. Biljka u proljeće kreće normalno međutim ljeti dolazi do apoplektičnog venuća. Na starom drvu javljau se duboke nekroze, tkivo spužvasto i trošno (mrvljiv) oivičeno zdravim tkivom. Kod zaraze s gljivicom Eutypa lata lišće je sitno deformirano ili uvijeno klorotično izuzetno s marginalnim nekrozama. Izboji zakržljali krakih internodija pa lobično jedan krak ima žbunast izgled. Na presjeku panja u starom drvu nastaju nekroze smeđe sive do smeđe-ljubičaste tkivo suho i tvrdo.Oba spomenuta patogena javljaju se na mjestima koja nisu idealna za uzgoj vinove loze, pa takve položaje treba izbjegavati za podizanje vinograda. Od profilaktičkih mjera preporuča se izvaditi i spaliti osušene čokote. Također je potrebno odstraniti rezom zaražene dijelove sve do zdravog dijela čokota. Kako je u pitanju Eutypa više je istraživača ispitivalo mogućnsot biološke borbe nanašanjem antagonističkih mikroorganizama na rane. U pokusima su bili Fusarium latericium Nees, Trichoderma sp., Gliocladium roseum Bainier, Trichoderma viride Pers. ex Fr. Međutim, niti jedna od spomenutih gljiva nije dala praktične i efikasne rezultate. (Boley 1977.) Najbolji rezultati postignuti su premazivanjem rana fungicidima na bazi metil benzimidazol karbamata i to neposredno nakon rezidbe. Premazuju se rane nastale rezom na drvu starijem od dvije godine. Za tu svrhu postoje i specijalno konstruirane škare koje imaju malo spremište s otopinom fungicida ugrađenom u ručku. Kod svakog reza iz takvih škara izlije se na ranu dovoljna količina preparata da zaštiti čokot od infekcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA