Naslov
Intelektualni vokabular mladih i čitanje
(Intellectual Vocabulary of Young People and Reading)

Autori
Peti-Stantić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Drugi znanstveno-stručni skup Hrvatskog društva sveučilišnih lektora

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.02.2021

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
intelektualni vokabular, psiholingvistika, dubina i širina vokabulara, teorija dvostrukoga kodiranja, dubinsko čitanje
(intellectual vocabulary, psycholinguistics, depth and width of vocabulary, Dual-Coding Theory, deep reading)

Sažetak
Broj riječi koje pojedinac prepoznaje i koristi, kao i broj značenja tih riječi i njihovih veza s drugim riječima u psiholingvistici se definiraju kao širina i dubina vokabulara. S obzirom na nepovoljne okolnosti suvremenog (digitalnog) života i čitanja mnogih kratkih tekstova u elektronskom obliku, i širina i dubina vokabulara mladih opada. To se posebno očituje u širini i dubini općeg intelektualnog vokabulara mladih, onoga koji se koristi u mnogim strukama, pa i u istraživačkom novinarstvu i mnogim drugim segmentima suvremenog života. S obzirom na to da su širina i dubina vokabulara najbolji prediktori razvoja čitateljske sposobnosti i uspjeha u intelektualnim aktivnostima kao što su obrazovanje, ali i potencijal za aktivno sudjelovanje u životu demokratskog društva, potrebno je uočiti problem i provesti ciljanu intervenciju o kojoj će biti riječi u ovom izlaganju. U teoriji dvostrukoga kodiranja (Paivio 1971, 1990, 2010) ističe se razlika između kodiranja u mozgu konkretnih i apstraktnih riječi. Za konkretne riječi postoje dva puta koji jedan drugoga učvršćuju, vizualni i jezični, dok za apstraktne postoji samo jedan, jezični put. Ta razlika, zajedno s činjenicom da apstraktne riječi kasnije usvajamo, a onda se s njima i rjeđe susrećemo dovodi do toga da njihova značenja i upotrebe teže svladavamo. U izlaganju će, na temelju razlike između apstraktnih i konkretnih riječi, biti izložene sustavne metode rada na vokabularu i strategije za održavanje interesa te će se posebno istaknuti potencijal popularnoznanstvenih tekstova za rad na proširivanju i produbljivanju vokabulara. S tog će stajališta biti riječi o reprogramiranju mozga tijekom čitanja i svladavanja intelektualnog vokabulara, posebno sa stajališta raspoznavanja brojnih značenja riječi i ulančavanja riječi u rečenice i rečenica u tekst. Cilj takvoga rada je postizanje dubinskoga čitanja kao oblika dekodiranja i razumijevanja teksta, ali i razvijanja složenih kognitivnih sposobnosti kao što su prožimanje vlastitoga iskustva i teksta, analize i zaključivanja, drugim riječima, razvoj kritičkoga mišljenja vođen sposobnošću rada s tekstom na primjeren način.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Plesna umjetnost i umjetnost pokreta, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA