Pregled bibliografske jedinice broj: 1121988
Živjeti u lešu. Predodžbe bolesti u hrvatskoj književnosti i kulturi kasnog 19. i ranog 20. stoljeća
Živjeti u lešu. Predodžbe bolesti u hrvatskoj književnosti i kulturi kasnog 19. i ranog 20. stoljeća // Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu, Beograd 20.-27. kolovoza 2018 / Botica, Stipe (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2018. str. 173-182
CROSBI ID: 1121988 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Živjeti u lešu. Predodžbe bolesti u hrvatskoj
književnosti i kulturi
kasnog 19. i ranog 20. stoljeća
(Living in the Corpse. Functions of Tuberculosis
and Forms of Its
Representation in Croatian Literature and
Culture in the Late 19th and
Early 20th Century)
Autori
Vuković, Tvrtko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu, Beograd 20.-27. kolovoza 2018
Urednik/ci
Botica, Stipe
Izdavač
Hrvatsko filološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
173-182
ISBN
978-953-296-138-6
Ključne riječi
modernizam ; tuberkuloza ; degeneracija ; civilno društvo ; fin-de-siècle, hrvatska književnost
(modernism ; tuberculosis ; degeneration ; civil society ; fin-de-siècle Croatian literature)
Sažetak
U drugoj polovici 19. stoljeća društveni razvitak utemeljen u znanosti, tehnološkim inovacijama, racionalizmu i kapitalističkoj ekonomiji prepun je obećanja o napretku civilizacije. Druga je strana toga procesa povećanje kriminala, masovna pojava neuroza, različiti oblici moralnih poremećaja te epidemija somatskih bolesti poput tuberkuloze i sifilisa. Posljedično se javlja ideja o degeneraciji novog naraštaja što je zapravo način artikulacije tjeskobe u ondašnjoj kulturi. U hrvatskoj književnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća učestala su upućivanja na bolesno, nagonima opterećeno tijelo te na bolestan, prenapet ili izopačen um. U radu se stoga tuberkuloza čita kao metafora nelagode i straha koji se u ondašnjem hrvatskom društvu javljaju zbog primjerice propasti tradicionalnog koncepta identiteta, promijenjenih rodnih uloga, čestih spolnih transgresija, povećanja smrtnosti te općenito uslijed neučinkovitosti modernizacijskih procesa u rješavanju brojnih društvenih problema i kriza. Najprije se tako čitaju medicinski tekstovi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće koji sami šire osjećaj kulturne panike povezan s tuberkulozom. Zatim se pokazuje na koji se način taj osjećaj širi ondašnjom kulturom kao prijetnja od njezine sveopće degeneracije te se potom precizno čitaju kanonski tekstovi hrvatske modernističke književnosti u kojima dominira tema tuberkuloze. Rad na metodološki inovativan način čita bolest kao retoričko sredstvo ili metaforu nelagode u kulturi. S druge strane on donosi precizna i originalna čitanja kanonskih tekstova poput Leskovarovih i Kamovljevih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
