Naslov
Socioekonomski razvoj trgovišta Krapina u 17. stoljeću
(Socio-economic Development of Krapina in the 17th century)

Autori
Čičko, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2017

Stranica
111

Mentor
Petrić, Hrvoje

Ključne riječi
Povijest
(History)

Sažetak
U ovom radu nastoje se istražiti različite sfere društvene stvarnosti i njihova međusobna povezanost u trgovištu Krapina u 17. st. Temeljeći se većim dijelom na neobjavljenim i dosad rijetko korištenim izvorima, zapisnicima krapinske gradske uprave, analitički model i struktura rada prilagođeni su mogućnostima koje su ti izvori pružali. Krapina je bila naselje koje je steklo povlašteni položaj u 14. st., no nije imala status slobodnog kraljevskog grada, već poveljnog trgovišta. To je značilo da se nalazi pod vlašću vlastelinstva i da je s njim u uskoj vezi. Upravo je to bio uzrok pravne borbe na prijelazu 16. u 17. st., koja je bila presudna za cjelokupni daljnji razvoj trgovišta. Njezino uspješno okončanje omogućilo je ekonomski i demografski napredak koji je započeo i ranije. Iako su brojčani podaci o stanovništvu krajnje površni, vidljivo je da je broj obitelji u trgovištu kontinuirano rastao tijekom čitavog 17. st. Taj je rast morao biti praćen doseljavanjem, no nisu poznati pravci migracijskih kretanja zbog nedostatka izvora. Ekonomija trgovišta počivala je na godišnjim sajmovima, na kojima su dominirali poljoprivredni proizvodi. Uz njih se trgovina obavljala i u dućanima, a nije isključeno ni postojanje dnevne ili tjedne tržnice. U trgovištu su bili razvijeni i obrti, no o njima nema previše podataka. Poznato je, međutim, da su kamenari i tkalci činili brojčano značajnije grupacije obrtnika. Ipak, većina stanovništva bavila se nekim oblikom poljoprivrede. Svakako je najizraženiju ulogu imalo vinogradarstvo, čija struktura upućuje na postojanje specijalizirane poljoprivredne proizvodnje. Socijalna dinamika u Krapini u 17. st. korespondirala je sa situacijom u europskim gradovima općenito. Sukobi, kršenja normi i devijantna ponašanja predstavljali su glavnu prepreku mirnom suživotu, no postojali su mehanizmi kojima se to rješavalo. Disciplina je zasigurno bila razvijena budući da nije bilo policijskih organa koji bi brinuli o čuvanju reda i mira. Također, društvena stratifikacija i postojanje upravne oligarhije ukazuju na prisutnost kompleksnih društvenih struktura i procesa karakterističnih za urbane sredine. Stoga se Krapina doista može klasificirati kao gradsko naselje, unatoč postojanju elemenata ruralnosti, a što je u većoj ili manjoj mjeri bio slučaj u gotovo svim gradovima predmoderne Europe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA