Naslov
UTJECAJ ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U ZGRADARSTVU NA RASHODE KUĆANSTVA ZA ENERGENTE
(THE IMPACT OF ENERGY EFFICIENCY IN BUILDINGS ON ENERGY EXPENDITURES OF HOUSEHOLD)

Autori
Tomislav Gelo ; Stefani Čenan ; Mario Ercegović

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Conference proceedings of the 2nd International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED) / Družić, Gordan ; Sekur, Tomislav - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021, 155-175

Skup
2. međunarodna znanstvena konferencija Ekonomija razdvajanja = 2nd International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.11.2020. - 01.12.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
energetska učinkovitost, zgradarstvo, energetska strategija, BDP
(energy efficiency, buildings, energy strategy, GDP)

Sažetak
Europska unija 2018. godine je uvezla 58, a Hrvatska 50 posto svih oblika energije. Na uvoz različitih oblika energije EU je izdvojila oko 300 milijardi eura te je najveći uvoznik energije na svijetu. Europska unija je prepoznala i potvrdila da je upravo energetska učinkovitost europski najznačajniji izvor energije. Također smanjenom potrošnjom primarne energije utječe se na smanjenje emisija stakleničkih plinova što ima pozitivan utjecaj na klimatske promjene. Energetska učinkovitost jedna je od pet dimenzija Energetske unije. Hrvatska kao članica EU provodi energetsku politiku EU. Povećanom energetskom efikasnošću smanjuje se energetska uvozna ovisnost, a utječe se na rast bruto domaćeg proizvoda. Kućanstva su značajan potrošač energije. U Hrvatskoj se oko 32 posto finalne energije troši u kućanstvima. Procjene su kako se oko 62% energije troši na grijanje prostora, 15% na rasvjetu i električne uređaje, 12 % na kuhanje i 11 % na pripremu tople vode u kućanstvima. Oko 1, 5 milijuna je nastanjenih stanova i kuća, od kojih su 54% samostojeće kuće, a 46% kuće s više o jednog stana, pri čemu je više od 75% građevina starijih od 20 godina. Najveći dio građevina u Hrvatskoj ocjenjuje se kao E ili F energetski razred. Zgradarstvo je prepoznato kao segment značajnih ušteda energije koje se mogu postići energetskom učinkovitošću i u najnovijoj Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Većina predviđenih ulaganja prema strategiji, oko 50 posto, se odnosi se na ulaganja u zgradarstvo. U radu se analiziraju dva primjera primjene energetske politike koje za posljedicu imaju smanjenje potrošnje energije u Hrvatskoj. Prvi primjer je obnova stambenih zgrada u Pakracu koja je počela 2016. a završena do 2019. godine a drugi primjer je ugradnja razdjelnika topline do početka 2016. godine u višestambenim zgradama u Zagrebu. U oba analizirana primjera su postignute značajne uštede u potrošnji energije i izdacima kućanstva za grijanje. Na kraju rada procjenjuje se utjecaj smanjena potrošnje energije na manji uvoz energenata, a što izravno ima utjecaj na rast bruto domaćeg proizvoda Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA