Pregled bibliografske jedinice broj: 1120544
Kibersigurnost kao činitelj konkurentnosti na Jedinstvenom EU Digitalnom Tržištu - primjer Republike Hrvatske
Kibersigurnost kao činitelj konkurentnosti na Jedinstvenom EU Digitalnom Tržištu - primjer Republike Hrvatske // Conference proceedings of the 2nd International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED) = Zbornik radova 2. međunarodne znanstvene konferencije Ekonomija razdvajanja / Družić, Gordan ; Sekur, Tomislav (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021. str. 459-479 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1120544 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kibersigurnost kao činitelj konkurentnosti na
Jedinstvenom EU Digitalnom Tržištu - primjer
Republike Hrvatske
(Cybersecurity as a factor of competitiveness on EU
Digital Single Market – case of Republic of Croatia)
Autori
Uroda, Ivan ; Galović, Tomislav ; Mišević, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Conference proceedings of the 2nd International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED) = Zbornik radova 2. međunarodne znanstvene konferencije Ekonomija razdvajanja
/ Družić, Gordan ; Sekur, Tomislav - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 459-479
Skup
2. međunarodna znanstvena konferencija Ekonomija razdvajanja = 2nd International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.11.2020. - 01.12.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kibersigurnost ; nacionalna konkurentnost ; poduzetnička konkurentnost ; Jedinstveno EU Digitalno Tržište ; Hrvatska
(Cybersecurity ; National Competitiveness ; Entrepreneurial Competitiveness ; EU Digital Single Market ; Croatia)
Sažetak
Vezano uz predmet konkurentnosti, pogotovo na međunarodnoj razini, u prošlosti su postojali (i još uvijek postoje) neki relevantni i ključni tradicionalni činitelji (npr. indikatori i stupovi) za mjerenje nacionalne konkurentnosti. Ipak, sa svrhom pisanja ovog rada, autori su odlučili istražiti raznovrsne aspekte kibersigurnosti, pošto isti imaju znatan potencijal da postanu relevantni moderni činitelji i poduzetničke konkurentnosti i nacionalne konkurentnosti. Ovaj argument je opravdan činjenicom da je trenutno u tijeku digitalizacija i gospodarstva i tvrtki u mnogim nacijama tj. državama globalno što bi moglo dovesti do daljnjeg razvoja digitalnih tržišta. Stoga, autori su se fokusirali na Republiku Hrvatsku (krat. Hrvatsku) i hrvatske tvrtke naspram Europske Unije (krat. EU) te njenog Jedinstvenog Digitalnog Tržišta. Na taj način, bazirano na solidnoj istraživačkoj podlozi, autori su formulirali 3 cilja istraživanja u ovom radu koji se mogu precizirati na sljedeći način: 1) ispitati važnije značajke međuodnosa EU Jedinstvenog Digitalnog Tržišta i kibersigurnosti, 2) utvrditi razinu kibersigurnosti i njenih aspekata koje je postigla Hrvatska kao država, 3) odrediti razinu kibersigurnosti i njenih aspekata koje su dostigle hrvatske tvrtke. U skladu sa svime time, svi rezultati ovog istraživanja su bazirani na činjeničnim i brojčanim podatcima koji jasno predstavljaju status i Hrvatske kao države i hrvatskih tvrtki po pitanju kibersigurnosti. Bazirano na prethodno spomenutim rezultatima ovog istraživanja, autori su mogli izvesti logične i valjane zaključke ovog istraživanja. Isti su predstavljeni kao preporuke u pogledu, s jedne strane, koliko (relativno) i što bi Hrvatska kao država trebala napraviti da kontrolira (i idealno povisi) svoju razinu kibersigurnosti kao činitelja nacionalne konkurentnosti i, s druge strane, što bi hrvatske tvrtke trebale napraviti kako bi (također) kontrolirale (i idealno povisile) svoju razinu kibersigurnosti kao činitelja poduzetničke konkurentnosti, oboje povezano s EU Jedinstvenim Digitalnim Tržištem. U vezi sa svime time, i Hrvatska kao država i hrvatske tvrtke bi trebale nastaviti promatrati i smatrati EU Jedinstveno Digitalno Tržište kao primarno vanjsko tržište tj. zajedničko unutarnje tržište EU (u ovom slučaju, hrvatsko tržište se smatra kao unutarnje tržište države) koje bi trebali nastaviti opskrbljivati hrvatskim proizvodima i uslugama, pogotovo onima koji dokazano mogu biti konkurentni, ali odnedavno, uzimajući u obzir i raznovrsne aspekte kibersigurnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Ekonomija
Napomena
Ovaj rad je dio projekta “Razvoj menadžmenta u
poduzetničkoj ekonomiji i društvu”, potpora
Sveučilišta u Rijeci broj 18-44 1174.
Ovaj rad je financijski podržan od strane
Sveučilišta u Rijeci u sklopu projekta broj uniri-
drustv-18-16.
POVEZANOST RADA
Projekti:
NadSve-Sveučilište u Rijeci-18-44 1174 - Razvoj menadžmenta u poduzetničkoj ekonomiji i društvu (Rupčić, Nataša, NadSve ) ( CroRIS)
NadSve-Sveučilište u Rijeci-uniri-drustv-18-16 - Čimbenici međunarodne konkurentnosti poduzeća Europske unije (Galović, Tomislav, NadSve ) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Rijeka,
Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka ,
Sveučilište Sjever, Koprivnica