Pregled bibliografske jedinice broj: 1119777
Budimski dvor i hrvatska renesansa
Budimski dvor i hrvatska renesansa // Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine / Bagarić, Marina ; Damjanović, Dragan ; Sudec Andreis, Iva ; Vugrinec, Petra (ur.).
Zagreb: Galerija Klovićevi dvori ; Mađarski nacionalni muzej, 2020. str. 120-133
CROSBI ID: 1119777 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Budimski dvor i hrvatska renesansa
(The Buda court and Croatian renaissance)
Autori
Šourek, Danko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine
Urednik/ci
Bagarić, Marina ; Damjanović, Dragan ; Sudec Andreis, Iva ; Vugrinec, Petra
Izdavač
Galerija Klovićevi dvori ; Mađarski nacionalni muzej
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
120-133
ISBN
978-953-271-130-1
Ključne riječi
Hrvatska ; Mađarska ; renesansa ; Ivan Duknović ; Matijaš Korvin
(Croatia ; Hungary, Renaissance ; Ivan Duknović, Matthias Corvinus)
Sažetak
Rad donosi pregled dosadašnjih spoznaja o mađarsko-hrvatskim umjetničkim vezama u vrijeme renesanse. Istaknuti su pritom utjecaji panonske renesanse na narudžbe XV. i XVI. stoljeća na prostoru kontinentalne Hrvatske i Hrvatskoga primorja, kao i važan prinos hrvatskih (dalmatinskih) umjetnika ugarskoj renesansnoj baštini, prije svega onaj kipara Ivana Duknovića (npr. Višegradska fontana, Oltar iz Diósgyőra). Uz druge umjetnike, veća pozornost posvećena je i Gregoriju di Lorenzu (Majstoru Mramornih Madonna), koji je svoju ugarsku epizodu zaključio djelima u Senju, Hreljinu i Bribiru. Kao najraniji primjeri renesansnog oblikovanja u hrvatskom dijelu Ugarsko-Hrvatskoga kraljevstva predlažu se dvije reljefne ploče s parovima putta i grbovima vladarskoga para Matijaša Korvina i Beatrice Aragonske (oko 1480.), uzidane u prizemnoj veži nekadašnjega kaštela u Senju. U radu se obrađuju i druge poveznice mađarske i hrvatske likovne baštine iz razdoblja renesanse, poput iluminacijama na stranicama Misala Dominika Kálmáncsekija i Misala Jurja od Topuskoga pohranjenih u riznici zagrebačke katedrale, slike Raspeća s ugarskim vladarskim svetcima (Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije), nadgrobnih ploča Nikole i Lovre Iločkoga i drugih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti