Naslov
Budimski dvor i hrvatska renesansa
(The Buda court and Croatian renaissance)

Autori
Šourek, Danko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine

Urednik/ci
Bagarić, Marina ; Damjanović, Dragan ; Sudec Andreis, Iva ; Vugrinec, Petra

Izdavač
Galerija Klovićevi dvori ; Mađarski nacionalni muzej

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
120-133

ISBN
978-953-271-130-1

Ključne riječi
Hrvatska ; Mađarska ; renesansa ; Ivan Duknović ; Matijaš Korvin
(Croatia ; Hungary, Renaissance ; Ivan Duknović, Matthias Corvinus)

Sažetak
Rad donosi pregled dosadašnjih spoznaja o mađarsko-hrvatskim umjetničkim vezama u vrijeme renesanse. Istaknuti su pritom utjecaji panonske renesanse na narudžbe XV. i XVI. stoljeća na prostoru kontinentalne Hrvatske i Hrvatskoga primorja, kao i važan prinos hrvatskih (dalmatinskih) umjetnika ugarskoj renesansnoj baštini, prije svega onaj kipara Ivana Duknovića (npr. Višegradska fontana, Oltar iz Diósgyőra). Uz druge umjetnike, veća pozornost posvećena je i Gregoriju di Lorenzu (Majstoru Mramornih Madonna), koji je svoju ugarsku epizodu zaključio djelima u Senju, Hreljinu i Bribiru. Kao najraniji primjeri renesansnog oblikovanja u hrvatskom dijelu Ugarsko-Hrvatskoga kraljevstva predlažu se dvije reljefne ploče s parovima putta i grbovima vladarskoga para Matijaša Korvina i Beatrice Aragonske (oko 1480.), uzidane u prizemnoj veži nekadašnjega kaštela u Senju. U radu se obrađuju i druge poveznice mađarske i hrvatske likovne baštine iz razdoblja renesanse, poput iluminacijama na stranicama Misala Dominika Kálmáncsekija i Misala Jurja od Topuskoga pohranjenih u riznici zagrebačke katedrale, slike Raspeća s ugarskim vladarskim svetcima (Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije), nadgrobnih ploča Nikole i Lovre Iločkoga i drugih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA