Naslov
Ženska strana zagrebačkog sveučilišta
(Women on Zagreb University)

Autori
Ograjšek Gorenjak, Ida

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
DESNIÈINI SUSRETI 2018. ZAGREB 1924. – 1930. I 1945. – 1967.Program rada/sažeci izlaganja DRUŠTVO, KULTURA, SVAKODNEVICA / Branđolica, Tomislav ; Šimetin Šegvić, Filip - Zagreb : FF Press, 2018, 57-58

ISBN
978-953-175-721-8

Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Zagreb 1924.-1930. i 1945.-1967. Društvo, kultura, svakodnevica. (Desničini susreti 2018)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.09.2018. - 16.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zagrebačko sveučilište, studentice, ženska povijest
(zagreb university, students, women's history)

Sažetak
Od trenutka kada su 1901. godine prve redovite studentice upisale Mudroslovni fakultet Sveučilišta Franje Josipa I., rodna struktura ovog sveučilišta počela se neminovno mijenjati. Dva i pol desetljeća kasnije u Zagrebu više nije postojao studij bez studentica, a pojedini su smjerovi čak pokazivali prve tragove feminizacije. Gradom su se šetale sve brojnije sveučilištarke, 58 Desničini susreti 2018. Zagreb 1924. – 1930. i 1945. –1967. ali i nekoliko generacija žena sa sveučilišnom diplomom. Ženski prodor na sveučilište izlazio je iz faze izoliranih pionirki i ulazio u fazu brojnih pojedinki. Promjene su izazivale pozitivne i/ili negativne reakcije akademske i šire javnosti, ali i samih sudionica ovih procesa. Počele su se otvarati prve ženske akademske udruge i klubovi u kojima su studentice ili fakultetski obrazovane žene mogle promišljati o ecifičnostima svog položaja, adresirati glavne probleme te primiti vrlo konkretnu podršku. Izlaganje će nastojati prikazati višestruku socijalnu, obrazovnu i kulturnu dinamičnost ovog procesa. Prije svega, iznijet će se prikaz studentica zagrebačkog sveučilišta na kraju drugog desetljeća dvadesetog stoljeća. Zanimat će nas njihov broj, socijalni status, popularni i manje popularni studiji te postotak prolaznosti. Analizirat će se stav javnosti prema prodoru žena na sveučilište te detektirati zitivne i negativne stereotipe koji se vežu uz pojam studentica. Posebno ću se osvrnuti na način na koji su studentice i akademski obrazovane žene promišljale same o sebi. Koji su bili njihovi ciljevi, ambicije, očekivanja od studija koje su pohađale i potencijalne karijere? Napokon, proučit će se utjecaj ženskih akademskih udruga na razvoj ženskog pokreta u Hrvatskoj, ali i na vrlo krhko umrežavanje jugoslavenskog ženskog pokreta. Glavna baza ovog rada bit će onodobni tisak i vrlo opsežni fondovi Udruge univerzitetski obrazovanih žena u arhivima u Beogradu i Zagrebu. Ondje se, između ostalog, nalaze godišnji izvještaji Udruge, dinamična prepiska između podružnica, naručene analize stanja na pojedinim studijima na sveučilištima ili procjene karijere i akademske aktivnosti žena nakon završetka studija te brojne aplikacije studentica na razne stipendije popraćene informativnim pismima namjere

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA