Naslov
Primjena metoda računalne arhivistike na obradu povijesnih izvora
(Application of Computational Archival Science Methods in processing of Historical Sources)

Autori
Pokos, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.02

Godina
2021

Stranica
72

Mentor
Stančić, Hrvoje

Ključne riječi
računalna arhivistika, računalne metode, digitalno očuvanje, vizualizacija, srednji vijek, Dubrovnik
(Computational Archival Science (CAS), computer methods, digital preservation, visualization, Middle Ages, Dubrovnik)

Sažetak
Zahvaljujući prethodnim generacijama, sačuvana je izuzetno bogata arhivska baština bez koje bi tisućljetna povijest ostala nepoznata. Razvojem suvremene arhivistike, arhivisti neprestano preoblikuju, reinterpretiraju i doprinose arhivima. U korak s razvojem tehnologije i računalnim napretkom, arhivistika se sve više odmiče od svojih tradicionalnih okvira te se usredotočuje na zahtjeve modernog društva. Potreba za stvaranjem novih sustava za upravljanje povijesnim izvorima koji se čuvaju u arhivima, potiče i usmjerava arhivistiku prema korištenju računalnih metoda. U skladu s napretkom tehnologije, korisnici očekuju mogućnost proučavanja i interpretacije povijesnih izvora iz novih i drugačijih perspektiva. Na temelju svega navedenog, postavlja se pitanje na koji način mogu biti obrađeni povijesni izvori te koje su prednosti i nedostaci suvremene arhivske tehnologije. Razvoj suvremene arhivske tehnologije nudi više prednosti, ali istovremeno predstavlja i izazov za modernu arhivistiku. Cilj ovog rada je analizirati korisnost i učinkovitost upotrebe suvremenih tehnologija u području arhivistike na oblikovanje uloge, planiranje ciljeva i strategiju rada arhiva. Ovim se radom ujedno nastoje formirati preduvjeti za izgradnju mreže arhivskih informacija i ustanova. Metodološki, rad je utemeljen na analizi literature i projekata koji tematiziraju primjenu računalnih metoda u arhivistici, promatrajući ovu problematiku iz teorijske perspektive moderne arhivistike. Pisani izvori, koji su poslužili kao temelj za istraživanje suvremenih tehnologija u ovom radu, nastali su između 13. i 15. stoljeća i vezani su uz sluškinje koje su živjele i radile u Dubrovniku. Konačno, rad predlaže kako rezultate primjene računalne arhivistike povezati s arhivskom pedagogijom te donosi ideje i preporuke za buduća istraživanja i projekte. Također, predložena su rješenja koja bi se mogla implementirati u hrvatskoj praksi rada s primjenom računalnih metoda nad odabranim gradivom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA