Naslov
O nekim osobitostima rečenične negacije u južnoslavenskim jezicima
(On some peculiarities of sentence negation in South Slavic languages)

Autori
Nazalević Čučević, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
10. stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.07.2017. - 08.07.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
rečenična negacija u hrvatskome i drugim južnoslavenskim jezicima, sredstva izražavanja rečenične negacije i njihov položaj, niječno slaganje, dvostruka negacija, ekspletivna negacija
(Croatian, South Slavic languages, sentence negation, constituent negation, means of expressing sentence negation and their position, double negation, negative concord, expletive negation)

Sažetak
Sintaktička negacija može biti rečenična i parcijalna. Pod prvim se tipom negacije podrazumijeva nijekanje rečeničnoga sadržaja u cijelosti, a pod drugim nijekanje kojega nepredikatnoga člana. U cijelosti se rečenični sadržaj može zanijekati morfološkim, npr. Nećemo doći sutra, Nismo u Zagrebu, U Zagrebu nema metroa, ili sintaktičkim načinom, npr. Ne dolazim sutra, Niti ima metroa niti ima odgovarajuće biciklističke staze, Ne voziti po cesti! (v. i Zovko Dinković 2013). U izlaganju će se poći od usporedbe sredstava izražavanja rečenične negacije i njihova položaja u hrvatskome i drugim južnoslavenskim jezicima. U vezi s tim bit će riječi o obvezatnome redu riječi u rečenicama različite priopćajne svrhe. U nastavku će se razmotriti osobitosti niječnoga slaganja, dvostruke negacije i ekspletivne negacije. O niječnome slaganju govorimo onda kada se uz rečeničnu negaciju nalaze i niječni neodređeni izrazi (npr. Nitko nije ozlijeđen u eksploziji). Iako se u jezikoslovnoj literaturi pod pojmom dvostruke negacije često podvode primjeri niječnoga slaganja (npr. Marković 2010: 29), pravom se dvostrukom negacijom trebaju smatrati samo oni primjeri u kojima dvije ili više niječnih riječi u rečenici rezultiraju potvrdnošću (Zovko Dinković 2013: 230), npr. Ukrajinski nogomet nije mi nepoznat. Ekspletivna, tj. fakultativna negacija razmotrit će se na primjerima graničnih vremenskih rečenica s veznikom dok (v. Silić i Pranjković 2005), npr. Grčka neće dobiti nijedan euro sve dok ne počne provoditi promjene. Cilj je izlaganja ukazati na neke probleme u vezi s negacijom s kojima se lektori susreću u poučavanju hrvatskoga kao inoga. Pokušat ćemo ih rasvijetliti pomoću usporedbe s drugim južnoslavenskim jezicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA