Pregled bibliografske jedinice broj: 1116141
Emocije u jezičnom osposobljavanju izbjeglica
Emocije u jezičnom osposobljavanju izbjeglica // OSJEĆAJI U HRVATSKOM KAO PRVOM I INOM JEZIKU ; 12. STRUČNO I ZNANSTVENO SAVJETOVANJE ZA LEKTORE HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA
Zagreb, Hrvatska, 2019. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 1116141 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Emocije u jezičnom osposobljavanju izbjeglica
(Emotions in the language training for refugees)
Autori
Cvitanušić, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
OSJEĆAJI U HRVATSKOM KAO PRVOM I INOM JEZIKU ; 12. STRUČNO I ZNANSTVENO SAVJETOVANJE ZA LEKTORE HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.07.2019. - 13.07.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
emocije, hrvatski za izbjeglice, jezična integracija
(emotions, Croatian for refugees, language integration)
Sažetak
Migracije su transformativan proces sa snažnim utjecajem na socio-emocionalni razvoj osobe te jedna od najstresnijih životnih okolnosti i kojima pojedinci ili skupine mogu biti izložene. Osobito to vrijedi za izbjeglice (tj. prisilne migrante) čija su kretanja uzrokovana ratovima, prirodnim katastrofama, glađu i sl. te čija je inkluzija u novu društvenu zajednicu popraćena suočavanjem sa stresnim i traumatičnim iskustvima te PTSP-om. Kako je učenje jezika zemlje primateljice prvi i najvažniji preduvjet za uspješnu integraciju u novo društvo, poučavatelji jezika ne smiju gubiti iz vida činjenicu o snažnoj povezanosti emocija i kognicije u OVIJ-u općenito, a osobito kada je riječ o tzv. osjetljivim skupinama učenika u koje se ubrajaju upravo izbjeglice. Kako se često navodi u literaturi, njihove su kognitivne i afektivne sposobnosti bitno oslabljene upravo zbog traumatičnih iskustava te se smatra da bi poučavatelji inog jezika svoj pristup trebali temeljiti na toj spoznaji. Emocije se često koriste kao sredstvo kategorizacije izbjegličke populacije te im se u velikom dijelu literature koja govori o obrazovanju izbjeglica pridaju terapeutske vrijednosti. Međutim u novijoj se literaturi kritički razmatraju ove postavke (npr. Anwaruddin 2017) te se raspravlja o tome na koji bi se način programi učenja jezika, umjesto da propituju pitanje (ne)poželjnosti uključivanja emocija u proces poučavanja, sustavnije trebali baviti različitim aspekata emocija, npr. njihovim društvenim implikacijama i utjecajima. U izlaganju će se dati pregled (novijih) istraživanja koja se bave mjestom i ulogom emocija u jezičnom osposobljavanju izbjeglica te će se vidjeti na koji su način različiti aspekti emocija zastupljeni u procesu poučavanja HIJ-a.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Filologija
