Naslov
Jesu li mama i tata krivi za sve? Uloga roditeljske topline u djetinjstvu u zadovoljstvu brakom
(Are Mum and Dad To Blame For Everything? THe Role of Parental Warmth in Childhood in Marriage Satisfaction)

Autori
Kuterovac Jagodić, Gordana ; Keresteš, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
23. Godišnja konferencija Hrvatskih psihologa: 'PSIHOLOGIJA STARENJA – POGLED U BUDUĆNOST'

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 04.11.2015. - 07.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
roditeljska toplina, djetinjstvo, zadovoljstvo brakom ; depresivnost
(parental warmth, childhood, marital satisfaction, depression)

Sažetak
Kvaliteta interakcija s roditeljima u djetinjstvu povezana je s nizom ishoda kako kod djece, tako i odraslih. Dimenzija topline u roditeljskom ponašanju odnosi se na iskazivanje emocija i ljubavi djetetu te zadovoljavanje njegovih potreba. Toplina i dosljednost u odgoju povezani su s razvojem sigurne privrženosti između roditelja i djeteta koja je opet povezana s kakvoćom romantičnih veza u odrasloj dobi. Među faktorima koji doprinose kvaliteti bračnih odnosa istaknuto mjesto ima i depresivnost. Depresivne osobe iskazuju niz ponašanja, poput neadekvatnog rješavanja problema, izbjegavanja, optuživanja i samooptuživanja, koja mogu narušavati bračne odnose. Ciljevi ovog istraživanja bili su: 1. utvrditi koliko su opće sociodemografske karakteristike supružnika povezane s njihovim zadovoljstvom brakom i postoje li razlike u zadovoljstvu između muškaraca i žena i 2. provjeriti može li se na temelju kvalitete interakcije supružnika s njihovim roditeljima u djetinjstvu predviđati stupanj njihova zadovoljstva brakom, te služi li depresivnost supružnika kao posrednik te povezanosti. Sudionici su bili 842 para supružnika s djecom od kojih je 93.5% bilo u prvom braku, 4.6% u drugom ili trećem braku, a 1.9% u izvanbračnoj zajednici. Sudionici su sami procijenili svoj odnos s majkom i ocem u djetinjstvu, svoje ukupno zadovoljstvo bračnom vezom te svoju depresivnost. Sociodemografske značajke žena pokazale su se povezanim s njihovim zadovoljstvom u braku, a iste značajke muškaraca nisu. Supruge i supruzi se nisu razlikovali po bračnom zadovoljstvu, dok su supruge izvještavale o značajno više simptoma depresivnosti od supruga. Rezultati povezanosti s kvalitetom roditeljstva u obitelji porijekla su pokazali kako je topao i podržavajući odnos s majkom i ocem u djetinjstvu povezan s većim zadovoljstvom brakom kod oba supružnika, dok je vlastita depresivnost povezana s manjim zadovoljstvom u braku. Hipoteza o posredničkoj ulozi depresivnosti u vezi ranih interakcija s roditeljima i zadovoljstva u braku djelomično je potvrđena i to više kod muškaraca nego kod žena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA