Pregled bibliografske jedinice broj: 1114981
PSIHOLOŠKA PRILAGODBA RODITELJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
PSIHOLOŠKA PRILAGODBA RODITELJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, 2017., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
CROSBI ID: 1114981 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PSIHOLOŠKA PRILAGODBA RODITELJA DJECE S
TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
(Psychological adjustment among parents of children
with developmental disabilities)
Autori
Škreblin, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Mjesto
Zagreb
Datum
03.06
Godina
2017
Stranica
47
Mentor
Kuterovac Jagodić Gordana
Ključne riječi
roditelji djece s teškoćama, stres, strategije suočavanja, posttraumatski rast
(parents of children with disabilities, stress, coping strategies, posttraumatic growth)
Sažetak
Rođenje i odgoj djeteta s teškoćama u razvoju izaziva različite reakcije kod roditelja te pred njih stavlja velike izazove u suočavanju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati neposredne i dugoročne negativne i pozitivne psihološke posljedice spoznaje o djetetovim razvojnim teškoćama i života s njima. Ispitane su posttraumatske stresne reakcije, načini suočavanja sa stresom i stupanj posttraumatskog rasta. U istraživanju je sudjelovalo 194 roditelja djece s teškoćama u razvoju (72.7% majki). Jedan dio podataka prikupljen je online, a drugi dio metodom papir-olovka u suradnji s Centrom za autizam u Zagrebu. Podaci su prikupljeni primjenom Upitnika sociodemografskih obilježja, Revidirane skale utjecaja događaja (IESR), adaptirane verzije COPE upitnika i Upitnika posttraumatskog rasta (PTGI). Dobiveni rezultati ukazuju na razlike između majki i očeva. Majke u većoj mjeri koriste aktivno suočavanje i doživljavaju više razine posttraumatskog rasta. Korelacijska analiza ukazala je na različite obrasce odnosa posttraumatskog rasta s dobi roditelja, obilježjima stresnog događaja i načinima suočavanja kod majki i očeva. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da ove varijable objašnjavaju mali, ali značajan dio varijance posttraumatskog rasta i kod majki i kod očeva. Mlađa dob i veća upotreba aktivnog suočavanja značajni su prediktori viših razina rasta majki, dok su manja percepcija prijetnje i veći doživljaj izazova u suočavanju s djetetovim teškoćama značajan prediktor viših razina rasta očeva. Rezultati analize također su ukazali na medijacijski efekt aktivnog suočavanja na odnos razine stresa i posttraumatskog rasta kod majki. Istraživanje ukazuje na važnost osvještavanja stručnjaka o pozitivnim promjenama kod roditelja, proizašlim iz suočavanja s djetetovim teškoćama, i uključivanja ovih spoznaja u podršku roditeljima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija