Pregled bibliografske jedinice broj: 1114706
Jezične usporednice u Muci po Mateju u glagoljskom Novom testamentu (1562.) i u kodeksima Bartola Krbavca
Jezične usporednice u Muci po Mateju u glagoljskom Novom testamentu (1562.) i u kodeksima Bartola Krbavca // Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like, Zbornik radova 12. međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Gospiću i Ličkom Osiku 7.- 10. lipnja 2018.) / Čikeš, Jozo (ur.).
Zagreb: Pasionska baština, 2019. str. 172-229 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1114706 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezične usporednice u Muci po Mateju u
glagoljskom Novom testamentu (1562.) i u
kodeksima Bartola Krbavca
(LINGUISTIC PARALLELS IN THE PASSIONAL ACCORDING
TO MATTHEW IN THE GLAGOLITIC NEW TESTAMENT
(1562), THE BERLIN MISSAL (1402), AND IN THE
MISAL PAVLA MODRUŠANINA (1528))
Autori
Kuštović, Tanja ; Žagar, Mateo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like, Zbornik radova 12. međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Gospiću i Ličkom Osiku 7.- 10. lipnja 2018.)
/ Čikeš, Jozo - Zagreb : Pasionska baština, 2019, 172-229
Skup
Međunarodni znanstveni simpozij Pasionske baštine. Muka kao nepresušno nadahnuće kulture
Mjesto i datum
Gospić, Hrvatska, 07.06.2018. - 10.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Muka po Mateju, Novi testament, Urach, Berlinski misal, Misal PavlaModrušanina, liturgijski kodeksi, glagoljaštvo
(Passion According to Matthew, New Testament, Urach, Berlin Missal, Misal Pavla Modrušanina, liturgical codices, Glagolitism)
Sažetak
Osnovna je namjera u prilogu osvijetliti jezične osobine koje tekst Muke po Mateju u protestantskom izdanju Novog testamenta (u prvom dijelu), otisnutom u Urachu kraj Tübingena 1562., povezuju s Berlinskim misalom Bartola Krbavca (1402), tipičnim predstavnikom liturgijskoga kodeksa zlatnog doba hrvatskoga glagoljaštva, i u sadržajnom i u jezičnom i u paleografskom smislu. Na tragu metoda koje su se na znanstvenim skupovima o pasionskoj baštini već bili primjenjivali u filološkim opisima u glagoljskom Hrvojevu misalu (1407), ćiriličkom Hvalovu zborniku (1404) i glagoljskom otisnutom Parčićevu misalu (1893), provjerit ćemo koliko je opravdano govoriti o oslanjanju priređivača protestantskog Novog testamenta na glagoljsku crkvenoslavensku tradiciju, koje je Berlinski misal reprezentativni primjer, osobito u kontekstu južnoga (zadarsko-krbavskoga) glagoljaškoga kruga. Lički je prostor cijelim protegom srednjega vijeka bio prožet glagoljaškom tradicijom, a čakavskom stanovništvu ovoga prostora crkvenoslavenska je Božja riječ bila poznata i udomaćena. Iako cjelovita glagoljska Biblija nije sačuvana, pretpostavlja se da je postojala, pa je i mogla poslužiti kao predložak za protestantsko izdanje. Iako je na samom početku ranoga novovjekovlja već postojala svijest o različitosti artificijelnoga i zastarjelog hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika (hcsl), s jedne strane, te razumljivog i kreativnog narodnog jezika, s druge strane, mogli bismo očekivati zagledanje naših protestanata-priređivača bar u raspoloživa biblijska čitanja u našim glagoljskim liturgijskim knjigama, misalima i brevijarima. Naposljetku, naša raščlamba – provedena na malenom korpusu – pokazuje u kolikoj mjeri glagoljski Novi testament (gNt) otisnut 1562. (prvi dio) i 1563. (drugi dio) može biti izvor za proučavanje povijesti jezičnih promjena u hrvatskome jeziku, a odabir malenoga korpusa pokazuje i mogućnosti fokusiranja na suodnose, donekle i dinamiku svih osobina u samom tekstu. Naslućuju se i odnosi prema ćirilskome Novom testamentu iz 1563. godine (ćNt).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
