Naslov
CroDeriv – nadogradnja hrvatskoga tvorbenog leksikona
(CroDeriv – development of the Croatian derivational lexicon)

Autori
Filko, Matea ; Šojat, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
E-rječnici i e-leksikografija. Knjižica sažetaka./E- dictionaries and E-lexicography. Book of abtracts. / Hudeček, Lana ; Mihaljević, Milica ; Brač, Ivana - Zagreb : IHJJ, 2019, 35-37

ISBN
978-953-7967-71-0

Skup
Međunarodna konferencija e-rječnici i e-leksikografija (eReL 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.05.2019. - 11.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
CroDeriv ; tvorba riječi ; morfologija ; jezični resursi
(CroDeriv ; word-formation ; morfologija ; language resources)

Sažetak
U ovom izlaganju predstavljamo CroDeriV, računalni leksikon s podatcima o morfološkoj strukturi i tvorbenoj povezanosti hrvatskoga leksika. Ovaj je jezični resurs izrađen s ciljem da prikaže od kojih se morfema sastoji pojedini leksem i koje morfeme dijeli s drugim leksemima. U mrežno dostupnoj verziji prikazan je morfološki sastav 14.500 hrvatskih glagola. Osnovna natuknica leksikona jest infinitiv rastavljen na leksičke i tvorbene morfeme (npr. do-pis-a-ti). Sučelje omogućuje pretragu prema različitim kriterijima: prema leksičkim morfemima (do-pis-a-ti, do-pliv-a-ti), pojedinim tvorbenim afiksima (npr. do-pisati, do-plivati) i mogućim kombinacijama tvorbenih afiksa (na-do-pisati, na-do-X-iv-a-ti). Pretraga prema korijenu prikazuje ukupnu tvorbenu porodicu glagola izvedenih od drugih glagola (npr. pisati – napisati, nadopisati, prepisivati itd.). Jezični resursi koji daju uvid u tvorbenu povezanost leksika razvijaju se posljednjih godina za niz jezika, npr. engleski, njemački, francuski, latinski, ruski i češki, i u pravilu se fokusiraju na označivanje tvorbenih procesa unutar tvorbenih porodica. Za razliku od njih, u CroDerivu je svaka lema segmentirana na morfove, a svi su alomorfi povezani na zajednički morfem, no tvorbena se osnova ne navodi zasebno i ne prikazuje se točan slijed derivacijskih procesa (npr. pisati – prepisati – prepisivati – isprepisivati). U ovome izlaganju prikazujemo daljnji razvoj CroDeriva. Najprije se usredotočujemo na preoblikovanje baze za proširenje drugim punoznačnim vrstama riječi slijedeći dosadašnje principe dvorazinske obrade – segmentaciju riječi na morfove te njihovo grupiranje prema 36 morfemima. U drugome dijelu usredotočujemo se na model analize i eksplicitnoga prikaza tvorbenih procesa unutar tvorbenih porodica. Na kraju prikazujemo alat kojim se koristimo za vizualni prikaz pojedinih tvorbenih osnova i izvedenica, odnosno za označivanje tvorbenih sljedova unutar tvorbenih porodica. Ovakva vrsta jezičnoga resursa predstavlja vrijedan izvor podataka za različita leksikološka istraživanja i daljnju leksikografsku primjenu, a korisna je i u poučavaju hrvatskoga kao stranoga jezika te u raznim područjima računalne obrade hrvatskoga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA