Naslov
Heterospermično osjemenjivanje kuja
(Heterospermic insemination in bitches)

Autori
Raič, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.09

Godina
2020

Stranica
54

Mentor
Lojkić, Martina ; Maćešić, Nino

Ključne riječi
pas, umjetno osjemenjivanje, dokazivanje očinstva, ocjena ejakulata, heterospermično osjemenjivanje
(canine, artificial insemination, paternity testing, semen quality, heterospermic insemination)

Sažetak
Cilj heterospermičnog osjemenjivanja pasa je dobivanje legala od dva različita oca, što daje mogućnost veće genetske raznolikosti uslijed specifičnog spolnog ciklusa kuje te daje podjednake šanse mužjacima za dobivanje legla. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 2 godine na 2 spolno zrele ženke i 5 mužjaka pasmine mali vendenski baset grifon koje su u 3 legla oštenile 14 štenadi. Ukupno su provedena 3 heterospermična osjemenjivanja. U istraživanje je uključena i internacionalna anketa koju su ispunili uzgajivači iz iz Amerike, Danske, Finske, i Australije koji su koristili ovaj način rasplođivanja. Prije svakog osjemenjivanja mužjacima je uzeto sjeme radi određivanja kvalitete ejakulata. Ocijenjen je volumen, progresivna pokretljivost, morfologija, koncentracija i vitalnost spermija (HOS test i bojenje po Bloom-u). Optimalno vrijeme osjemenjivanja određivano je mjerenjem koncentracije progesterona u serumu. Kao početak ovulacije uzeta je vrijednost od 4.2 ng/mL. U dva heterospermična osjemenjivanja kuje su osjemenjene tehnikom transcervikalne inseminacije svježim, prethodno pomiješanim sjemenom 2 odabrana mužjaka, dok je jedno osjemenjivanje učinjeno s duboko smrznutim sjemenom 2 odabrana mužjaka tehnikom kirurške inseminacije. Inicijalno individualno testiranje mužjaka pokazalo je minimalne razlike u kvaliteti sjemena koja je kod svih mužjaka bila je unutar referentnih vrijednosti za sve ispitivane parametre. Ocjenom sjemena na dan osjemenjivana utvrđena su minimalna odstupanja u kvaliteti te je sjeme odabranih mužjaka pri svakom osjemenjivanju bilo približno jednake kvalitete. Volumen ejakulata je prilagođen za svako osjemenjivanje, s obzirom na kvalitetu sjemena, kako bi svaki mužjak imao jednake šanse za oplodnju. Svi psi su prethodno imali napravljen DNK profil. Kuje su se štenile 58-60 dana nakon osjemenjivanja. Za dokazivanje očinstva krv štenadi uzeta je neposredno nakon štenjenja iz umbilikalne vene ili u dobi od 5 tjedana venepunkcijom iz jugularne vene u EDTA epruvete. Rezultati su pokazali da je u prvom leglu oštenjeno 6 štenadi od mužjaka A (4 ♂, 2♀) i 1 štene od mužjaka B (♂), u drugom leglu je oštenjeno 6 štenadi (3 ♂, 3♀) od mužjaka A, a u trećem 1 štene (1♀) od mužjaka B. Jednojajčani blizanci nisu utvrđeni. Internacionalna anketa je pokazala da je najbolji omjer očeva bio kod kirurškog osjemenjivanja sa smrznutim sjemenom (5:5), dok su preostala legla koja su uključivala prirodno parenje ili osjemenjivanje prethodno pomiješanim sjemenom imala omjer očeva u korist jednog, dominantnijeg mužjaka. Veći broj štenadi u leglu nakon heterospermičnog osjemenjivanja primjećen je u danskoj uzgajivačnici patuljastih pasmina kod kuja prethodno dokazane plodnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA