Pregled bibliografske jedinice broj: 1112636
Biometrijske tehnologije i njihova uloga u sigurnosti informacijskih sustava
Biometrijske tehnologije i njihova uloga u sigurnosti informacijskih sustava // Knjiga sažetaka radova / Lučanin, Damir i sur. (ur.).
Zagreb, Hrvatska: Zdravstveno veleučilište Zagreb, 2020. str. 101-101 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1112636 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biometrijske tehnologije i njihova uloga u
sigurnosti informacijskih sustava
(Biometric technologies and their role in
information systems security)
Autori
Svetina, Antonija ; Caban, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka radova
/ Lučanin, Damir i sur. - : Zdravstveno veleučilište Zagreb, 2020, 101-101
ISBN
978-953-6239-68-9
Skup
19. konferencija medicinskih sestara i tehničara i 5. konferencija zdravstvenih profesija s međunarodnim sudjelovanjem "Global Nursing and Healthcare 2"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.09.2020. - 11.09.2020
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
biometrija ; biometrijske tehnologije ; privatnost ; sigurnost ; informacijski sustav
(biometrics ; biometric technologies ; privacy ; security ; information system)
Sažetak
Biometrija (grč. bios – život, metron – mjera) predstavlja skup automatiziranih metoda za jedinstveno prepoznavanje ljudi temeljeno na jednoj ili većem broju njihovih fizičkih i ponašajnih karakteristika. Biometriju se može definirati kao model identifikacije osobe, baziran na fiziološkim karakteristikama ili karakteristikama ponašanja, a odnosi se na nešto što osoba posjeduje ili što osoba zna kako bi izvršila osobnu identifikaciju. U samim počecima izvedbe i upotrebe biometrijskih sustava, prednost je dodjeljivana fiziološkim karakteristikama (prepoznavanje lica, otisak prsta, geometrija dlana, šarenica, mrežnica, termogram lica i tijela, uho, miris i DNA) u odnosu na ponašajne karakteristike. Vladalo je mišljenje da one posjeduju „uočljivost“, pa je tako prevladavalo i uvjerenje kako su fiziološke značajke, u odnosu na ponašajne, pouzdanije, jer imaju tendenciju manjih razlika unutar grupa. Karakteristike ponašanja danas dobivaju jednu novu dimenziju, te iz drugog plana zauzimaju svoje zasluženo mjesto uz fiziološke karakteristike. Ponašajnim karakteristikama pripadaju potpis, glas, dinamika tipkanja i hod. Niti jedna tehnika, sama za sebe, ne može biti puno učinkovitija od ostalih u svim područjima primjene. Činjenica je da su u većini zemalja svijeta samo otisci prsta jedina karakteristika sa težinom sudskog dokaza pri utvrđivanju identiteta. Važno je znati da je biometrija namijenjena prvenstveno za poboljšanje sigurnosti, ali priroda takvih podataka može otkriti više informacija nego što je potrebno. Privatnost je sposobnost samostalnog vođenja života i kontroliranje pristupa vlastitim informacijama. Biometrija ulazi u privatnost te može biti temelj za diskriminaciju i neželjenu identifikaciju. S podizanjem svijesti u zajednici i u društvu općenito, biometrijske tehnologije u skorije vrijeme mogle bi pronaći svoje mjesto u svakoj državnoj ili privatnoj ustanovi, industriji, organizaciji i svakom drugom neizostavnom području ljudskoga života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Zagreb,
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
Profili:
Domagoj Caban
(autor)