Naslov
Subjekti urbane regeneracije - obitelj Muller (Miler)
(Subjects of Urban Regeneration: the Case Of Family Muller (Miler))

Autori
Mudronja Pletenac, Aneta ; Pletenac, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
2. KONFERENCIJA O URBANOM PLANIRANJU I REGIONALNOM RAZVOJU – ODRŽIVI URBANI RAZVOJ

Mjesto i datum
Bosna i Hercegovina, 15.10.2020. - 16.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
prostor, subjekti, trialektika
(space, subject, tialectic)

Sažetak
Ovaj tekst kreće od teze kako svaku urbanu transformaciju prati i određena vrst subjektivizacije. Drugim riječima kako bi došlo do promjene u oblikovanju grada potreban je i novi tip subjektivizacije. Subjekt razumijemo u smislu kojem ga koristi Michel Foucault, dakle kao učinak diskursa. Svi subjekti ujedno su i smješteni u prostor i time su istovremeno stvoreni ali i autonomni stvaratelji prostora. Kako bismo to pokazali koristit ćemo primjer poduzetničke obitelji Muller (Miler) iz Zagreba kroz dvije generacije, od kraja 19.st. do smrti sinova u nacističkim logorima. Radi se o obitelji koja je nakon izgradnje ciglane na Lašćini i tvornice opeke na Črnomercu, dubinski utjecala na transformaciju Zagreba. Osim što su svojim djelovanjem urbanizirali do tada zapušteni zapadni rub Zagreba (Kustošiju) utjecat će na i danas važne točke u samom središtu Zagreba, (blok u Ilici, uglovnica Frankopanska/Dalmatinska) pa sve do kina Europa i Prolaza sestara Baković (nekada Balkan kino i Balkan prolaz). Prosvjećenost i socijalnu osjetljivost koja je vidljiva u brizi prema radnicima (večernje škole, prehrana u novoj tvorničkoj kuhinji, gradnja Crkve, Pučka škola …) provest će i osnivanjem prvog modernog poljoprivrednog gospodarstva na padinama Milerovog brijega. Nakon analize primjera pokušat ćemo skrenuti pozornost na nedostatno trijalektičko promišljanje suvremenih urbanih transformacija i silnica koje djeluju na današnje tipove subjektivizacije. Upravo dimenzija subjekta, stanovnika, kao onog koji aktivno sudjeluje u stvaranju prostora najmanje je zastupljena unutar razumijevanja urbanih transformacija. Život izgrađenog prostora na što upozoravaju Henri Lefebvre i Michel De Certeau podjednako je i proizvod „nevidljivih“ praksi svakodnevice. Stoga Lefebvre razumije stvaranje prostora kao trijalektički odnos socijalnih (društvenih ideala), tehničkih i životnih praksi. Iznimno je važno pri tome uvidjeti kako su prve dvije institucionalno regulirane, a životne prakse izmiču regulacijama. No dovoljno je tek primijetiti kako i predstavnici prva dva segmenta trijalektike također aktivno sudjeluju i u ovoj posljednjoj (poduzetnici, arhitekti …). Sve tri su stoga duboko povezane i čine prostor mogućim.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Interdisciplinarno umjetničko polje

POVEZANOST RADA