Pregled bibliografske jedinice broj: 1111203
Mapiranje i ubiciranje povijesnih toponima novljanske i novogradiške Posavine od 13. do 18. stoljeća
Mapiranje i ubiciranje povijesnih toponima novljanske i novogradiške Posavine od 13. do 18. stoljeća // Scrinia Slavonica : godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest (2021) (znanstveni, poslan)
CROSBI ID: 1111203 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mapiranje i ubiciranje povijesnih toponima novljanske i
novogradiške Posavine od 13. do 18. stoljeća
(Mapping and ubication of historical toponyms: cases from Novska and Nova Gradiska Posavina area from 13. to 18. century)
Autori
Salopek Bogavčić, Iva
Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima,
znanstveni
Izvornik
Scrinia Slavonica : godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest (2021)
Status rada
Poslan
Ključne riječi
toponimi, hidronimi, Gradiška, Posavina, zemljovidi, srednjovjekovne utvrde, Nova Gradiška, Vojna granica
(toponyms, hydronyms, historical maps, medieval fortress, Nova Gradiška, Gradiška, Militärgrenze)
Sažetak
U prilogu autorica se bavi toponimima i hidronimima, ubikacijom nedeterminiranih toponima i lokacija diljem novljanskog i novogradiškog kraja poput sv.Demetra, Crkveništa, Zenche, Trsteniche, sv.Marije u Cerniku/Baćindolu, Hodalena te razmatranjem kontinuiteta ili diskontinuiteta nazivlja koje (ne)korespondira s naseljenosti na području šire regije novljanke i novogradiške Posavine. Primjer za navedeno dat je za prostor Gradiške (koja se nazivala još i Gradić) te je poznata od 1295. kao portus super Zavam Alsogradisca, u 14. stoljeću kao prostor Thomasinateleke, u 15. stoljeću vadum Gradisthe, u 16.stoljeću kao Hradistie, da bi se njezina povezanost kao luke sa zaleđem vidjela još od srednjovjekovnog pravca via Ban koji je tijekom 17. stoljeća bio i dokumentiran na geografskim mapama kao dio šire cestovne mreže. Mapiranje povijesnih toponima dio je istraživanja koje je započeto 2007. godine temeljem komparacije povijesnih zemljovida, planova i geodetskih mapa od 16. do 19. stoljeća s literaturom i arheološkim istraživanjima. Namjera istraživanja je stvoriti vizualni pregled promjena nazivlja od srednjovjekovnih posjeda, hidronima i drugih prirodnih toponima, preko pojave novih naselja i naziva krajem 17. stoljeća pa sve do formiranja graničnih toponima tj. međa pri uspostavi Vojne granice.
Izvorni jezik
Hrvatski