Pregled bibliografske jedinice broj: 1110936
Franjo pl. Marković i tzv. "austrijski realizam"
Franjo pl. Marković i tzv. "austrijski realizam" // International Conference "Production and Circulation of Knowledge in the (Semi-)Periphery in the Early Modern and Modern Period" (Međunarodna konferencija "Proizvodnja i cirkulacija znanja na (polu-)periferiji u predmoderno i moderno doba")
Zagreb, Hrvatska, 2021. (pozvano predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1110936 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Franjo pl. Marković i tzv. "austrijski realizam"
(Franjo Marković and the so-called "Austrian
realism")
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
International Conference "Production and Circulation of Knowledge in the (Semi-)Periphery in the Early Modern and Modern Period" (Međunarodna konferencija "Proizvodnja i cirkulacija znanja na (polu-)periferiji u predmoderno i moderno doba")
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.02.2021. - 12.02.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Franjo pl. Marković ; protuhegelovstvo ; Bernard Bolzano ; Franz Brentano ; Robert Zimmermann ; Friedrich Adolf Trendelenburg ; aristotelizam ; austrijski realizam
(Franjo Marković ; anti-Hegelianism ; Bernard Bolzano ; Franz Brentano ; Robert Zimmermann ; Friedrich Adolf Trendelenburg ; Aristotelianisam ; Austrian realism)
Sažetak
Godine 1874., 27. travnja, car Franjo Josip I. imenovao je Franju pl. Markovića, hrvatskoga filozofa, klasičnoga filologa, književnika, kazališnoga i književnoga kritičara, prvim "redovitim javnim profesorom za filozofiju teoretičku i praktičku i za poviest filozofije" na Mudroslovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Marković je s predavanjima započeo na jesen iste godine, u zimskome poljeću 1874./1875., i to s uvodom u filozofiju i s predavanjima iz estetike, da bi uskoro, u listopadu 1875., počeo predavati i logiku. Ta predavanja iz logike nisu objelodanjena (rukopis se čuva u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), za razliku od onih iz estetike, koja je sam Marković objavio 1903. pod naslovom "Razvoj i sustav obćenite estetike". U prilogu se razmatra Markovićeva (misaona) pripadnost tzv. "austrijskomu realizmu", ili "austrijskoj filozofiji", kako se katkada voli zvati (u razlici spram "filozofije u Austriji"), koji postupno nastaje u drugoj polovici devetnaestoga stoljeća, recimo na crti Prag – Beč – Graz – Zagreb, a kojemu je središnja osoba Franz Brentano (1838. – 1917.). Začet je međutim ranije, još u prvoj polovici stoljeća, izvanredno važnim radovima velikoga Bernarda Bolzana (1781. – 1848.). Markovićeva se pripadnost "austrijskoj filozofiji" može odčitati ne samo iz činjenice da je Marković godine 1872. doktorirao u Beču kod Roberta Zimmermanna (1824. – 1898.), nego ponajprije iz Markovićeva snažnoga protuhegelovstva, koji je razvidan kako iz njegove "Estetike", tako i iz neobjavljenih predavanja iz logike, a što je istodobno jedno od temeljnih obilježja spomenutoga "austrijskoga realizma".
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2016-06-6762 - Hrvatska znanstvena i filozofska baština: transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća u europskom kontekstu (HZIFBTIAZOSVDDSUEK) (Dugac, Željko, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Bojan Marotti
(autor)