Naslov
From Paul the Octopus to Achilles the Cat – Proper Names of Animals Which Predict the Outcomes of Sports Competitions
(Od hobotnice Paula do mačka Ahileja – imena životinja koje su predviđale ishode sportskih natjecanja)

Autori
Horvat, Joža

Izvornik
Folia onomastica Croatica (1330-0695) 29 (2020); 73-121

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
zoonomastics ; zoonymy ; urban zoonymy ; animal proper names ; proper names of animals which predicted sports competitions outcomes ; semantic-motivational analysis ; word-formation analysis
(zoonomastika ; zoonimija ; urbana zoonimija ; imena životinja ; imena životinja koje su predviđale ishode sportskih natjecanja ; semantčko-motivacijska analiza ; tvorbena analiza)

Sažetak
In this paper, proper names of animals which predicted the outcomes of sports competitions are analyzed. A representative corpus containing over 200 zoonyms has been collected by means of excerpting from numerous, mostly online sources from different countries. The corpus is classified in line with the semantic-motivational criterion (i.e. according to the meaning of the word or stem from which an individual zoonym was formed), while determining the shares of individual motivational groups. The results of the analysis are compared with the results of research of other zoonymic layers with the aim of determining the specificities of animal namegiving. The paper is accompanied by an alphabetical list of collected zoonyms with information about the type of animal, the country where the animal lived when it predicted the outcomes of sports competitions and the sports competition the outcome of which it predicted. Imena životinja koje su predviđale ishode sportskih natjecanja dosad nisu bila sustavno istraživana ni obrađena. Proučavanjem mnogobrojnih popularnih, uglavnom internetskih vrela ekscerpirano je 200-tinjak imena (nekim je imenima (poput Fiona, Harry, Juno, Nicholas, Otto, Pablo i Paula) imenovano više životinja, a neke životinje imenuju se dvama imenima (npr. Eberhard/Harry)). Semantičko-motivacijskom analizom korpusa utvrdili smo da su u njemu zastupljena i izravno i neizravno motivirana imena. Izravno je motivirano tek oko 11 % prikupljenih imena, a po tako malome udjelu izravno motiviranih imena ovaj se korpus urbanih zoonima razlikuje od korpusa povijesnih i suvremenih ruralnih zoonima. Izravno motivirani zoonimi iz ovoga korpusa koji zrcale neku fizičku značajku (boju općenito, boju određenoga dijela tijela, specifičan izgled dijelova tijela itd.) poprilično su malobrojni, dok su u ruralnoj zoonimiji dominantni upravo zoonimi motivirani riječima koje se odnose na boju. Budući da ruralni kontekst podrazumijeva suživot više jedinki iste vrste, u njemu nadijevanje imena motiviranih nazivom vrste nije razlikovno, pa ni funkcionalno ; u ovome pak korpusu, specifičnu za urbani kontekst, zamjetan je udio imena motiviranih upravo nazivom vrste kojoj pripada imenovana životinja. Dio neizravno motiviranih imena nastao je na istim modelima imenovanja kao i ruralni zoonimi – riječ je o primjerima koji zrcale neke fizičke (npr. boju) ili karakterne značajke životinja te pozitivan odnos imenovatelja prema životinji. Uz prethodno spomenute zoonime koji se mogu uspoređivati s osobnim nadimcima, u ovome je korpusu potvrđen izrazito velik udio zoonima motiviranih antroponimima. Taj se model imenovanja svakako temelji na antropomorfizaciji i personifikaciji životinja. Zoonimi iz te skupine najčešće nastaju od osobnih imena, a rjeđe od prezimena, osobnih nadimaka ili cijelih antroponimskih formula. Dio njih temelji se na asocijaciji na poznate osobe, a za ovaj je korpus specifičan zamjetan udio imena motiviranih antroponimima koji se odnose na poznate sportaše, što u podlozi ima funkciju životinja – predviđanje ishoda sportskih natjecanja. U ukupnome su korpusu dobro zastupljeni i zoonimi motivirani imenima likova iz umjetničkih djela (ponajprije iz igranih i animiranih filmova te serija), kao i zoonimi motivirani imenima iz mitologije. Ovaj je zoonimijski korpus specifičan i iz tvorbene perspektive. Najviše je imena nastalo transonimizacijom, što je izravna posljedica brojnosti imena motiviranih antroponimima. Uz transonimizaciju, zamjetan dio primjera nastao je onimizacijom te imenskom sufiksalnom tvorbom, a potvrđeni su i specifični tvorbeni načini poput pokraćivanja, stapanja, reduplikacije i metateze. Usporedbe radi, u ruralnoj zoonimiji najčešći je tvorbeni način imenska sufiksalna tvorba, a zatim onimizacija te onimizacija uz usporednu konverziju. Navedeni zaključci svakako nas upućuju na to da ovaj korpus ima drugačije značajke od korpusa ruralnih zoonima, zbog čega ga svakako treba promatrati kao zaseban tip – kao urbane zoonime.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA