Naslov
Prediktori nadohrane zdrave, donošene novorođenčadi tijekom boravka u rodilištu
(Predictors of in-hospital supplementation among healthy, term infants)

Autori
Boban, Marija ; Zakarija-Grković, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
XXX. Perinatalni dani ˝Ante Dražančić˝

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2016. - 12.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nadohrana, prediktori, novorođenčad, dojenje, rodilište
(supplementation, predictors, newborn, breastfeeding, hospital)

Sažetak
Uvod Iako je važnost dojenja vrlo dobro poznata, rana upotreba nadomjesne prehrane je široko rasprostranjena, počevši već nekoliko dana nakon rođenja. Ovakva praksa je povezana sa kraćim trajanjem ukupnog i isključivog dojenja. Cilj Utvrditi u kojoj mjeri se daje nadomjesna prehrana te koje karakteristike majki, novorođenčadi i bolničkih praksi su povezane sa nadohranom zdrave, donošene novorođenčadi tijekom boravka u rodilištu. Metode Ovo kohortno istraživanje obuhvatilo je 342 majke koje su rodile zdravu, donošenu novorođenčad od travnja do srpnja 2011. godine na Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Split. Podaci su prikupljeni pomoću 1) tablica prehrane i 2) UNICEF upitnika za praćenje inicijative Rodilišta prijatelji djece. Podaci su analizirani pomoću deskriptivne statistike, uz korištenje T testa za nezavisne uzorke, Mann – Whitney U testa i Hi-kvadrat testa (χ2). Statistički značajnim smatrane su vrijednosti P < 0.05. Resultati U prvih 48 sati boravka u rodilištu nadohranu je dobilo 49.5% novorođenčadi, a tokom čitavog boravka njih 62.8%, sa medijanom broja sati od rođenja do prve nadohrane od 24.5 sata. Karakteristike majki povezane sa rizikom nadohrane u rodilištu pronađeni su kod prvorotki (χ2 = 7.8, P = 0.005), majki koje su pušile prije trudnoće (χ2 = 8.6, P = 0.014) i majki koje su namjeravale davati dudu varalicu svojoj novorođenčadi (χ2 = 6.55, P = 0.038). Medijan broja mjeseci dojenja prethodnog djeteta bio je za 3 mjeseca kraći kod majki čija je novorođenčad primala nadohranu u usporedbi s majkama koje su isključivo dojile (Z = 2.9, P = 0.004). Prakse u rodilištu povezane s manjom stopom isključivog dojenja utvrđene su pri porodu carskim rezom pod općom anestezijom (χ2 = 31, P < 0.001) te umatanjem novorođenčeta pri prvom kontaktu (χ2 = 6.9, P = 0.009). Zaključak Stope nadohrane zdrave, donošene novorođenčadi ostaju neprihvatljivo visoke. Potrebna je dodatna pomoć i podrška majkama čija je novorođenčad pod povećanim rizikom nadohrane (npr. prvorotke, pušačice, majke koje namjeravaju koristiti dudu varalicu), a bolničke prakse povezane sa nadohranom (carski rez pod općom anestezijom, umatanje novorođenčeta pri prvom kontaktu) trebale bi biti svedene na minimum. Potrebna je daljnja edukacija o važnosti isključivog dojenja, kao i poboljšanje strategija njenog provođenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA