Naslov
Zbirka 'Audenov Šop'
(The Collection 'Auden's Šop')

Autori
Grgić, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
"Emisija i recepcija. Uz 80. obljetnicu rođenja Mirka Tomasovića" / Pavlović, Cvijeta - Zagreb : Matica hrvatska, 2020, 171-187

ISBN
978-953-341-154-5

Skup
21. Znanstveni skup Komparativna povijest hrvatske književnosti

Mjesto i datum
Omiš, Hrvatska, 06.11.2018. - 07.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Nikola Šop ; astralno pjesništvo ; Wystan Hugh Auden ; Branko Brusar ; književni prijevodi
(Nikola Šop ; astral poetry ; Wystan Hugh Auden ; Branko Brusar ; literary translations)

Sažetak
U radu se razmatra zbirka Auden's Šop (Audenov Šop), koja okuplja prijevode šest pjesničkih tekstova Nikole Šopa nastale u suradnji uglednoga hrvatskog prevoditelja Branka Brusara i englesko-američkoga klasika Wystana Hugha Audena (Svemirske kućice = Space Cottages, Svemirski pohodi = Space Visits, Svemirski prizor s pijetlom = Space Scene with the Rooster, Nebeske ložnice = Honeymoon in Heaven, Nova ars amandi = Angelica Ars Amandi i Kruženje u rasap = Circling Into Disintegration). Prijevodi su nastali tijekom 1960-ih i početkom 1970-ih, kad su prva tri objavljena u uglednome engleskom časopisu Encounter, dok je zbirka s cjelokupnim izborom objavljena tek 1997. g. Unatoč tomu, Brusarovi i Audenovi prijevodi zadobili su osobito značenje u povijesti recepcije Šopova pjesništva, predstavivši tekstove iz njegove kasnije, astralne ili kozmičke etape, koja je u vrijeme nastanka tih prijevoda bila slabije zapažena i u hrvatskoj kulturi. Glavni je prevoditelj bio Branko Brusar, koji je Audena upoznao sa Šopovom poezijom, no sâm Auden je imao važniju simboličnu ulogu, kao jedna od vodećih figura onodobne anglofone i zapadne književnosti. Iako su individualne poetike dvojice pjesnika specifične i u mnogočemu različite, Audenovo zanimanje za Šopa otkriva i moguće znakovite analogije u njihovim opusima, među kojima je poglavito važna zajednička zaokupljenost kršćanskom i metafizičkom problematikom u kontekstu moderne civilizacije. Analiza Brusarovih i Audenovih prijevoda pokazuje pak da oni uspijevaju uputiti na temeljna obilježja Šopovih izvornika, ali i da istovremeno funkcioniraju kao samostalni pjesnički tekstovi, koji po potrebi mijenjaju izvorni sadržaj i formu, od grafičkoga rasporeda redaka i interpunkcije, preko pojedinačnih izraza i sintagmi, do zvukovnih figura. Iako je zbirka Audenov Šop značajnija s gledišta hrvatske kulture i kanonizacije Šopova djela, ona po svim istaknutim aspektima u konačnici potvrđuje osobitu važnost prevoditeljskih, ali i drugih oblika afirmacije hrvatske književnosti i kulture u europskome i svjetskome kontekstu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA