Naslov
Tradicija "ženske kolende" u Dubrovačkom primorju
(Tradition of 'female kolenda' in the area of Dubrovačko primorje)

Autori
Maškarić, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Preddiplomski studij Povijest Jadrana i Mediterana

Mjesto
Dubrovnik

Datum
21.09

Godina
2020

Stranica
53

Mentor
Obradović Mojaš, Jelena

Ključne riječi
kolenda, 'ženska kolenda', Dubrovačko primorje, Dubrovnik, tradicija
(kolenda, female kolenda, dubrovačko primorje, Dubrovnik, tradition)

Sažetak
Istražuje se ženska kolenda u Dubrovaĉkom primorju u selima Smokovljani, Visoĉani, Doli, Zamaslina, Konštari, Lisac, Ćepikuće, Toĉionik i Trnovica. Kao specifiĉan oblik iskljuĉivo ženskog a capella pjevanja, poznata je od 18. stoljeća. Pjevala se od blagdana Sv. Kate do Badnjaka i prenosila usmenom predajom. Nekada su pjevale žene razliĉite životne dobi, uz posebnost Badnje veĉeri u kojoj su kolendarice bile iskljuĉivo mlade djevojke, tražeći mogući susret s budućim odabranikom. Vrijedan predložak u ovom istraživanju je neobjavljena zbirka od trinaest kolendi iz obitelji Mata Katiĉića u Smokovljanima. Rijeĉ je o narodnim pjesmama koje se zbog izvedbi u blagdanskim prigodama i umetnutih pripjeva “kolenda, kolenda“ i “veselo, veselo“ – nazivaju kolendama. Dvije najstarije među njima, datiraju iz 19. stoljeća. Ovo istraživanje potvrdilo je podudarnost izjava kazivaĉa s podatcima iz literature, potvrđujući kontinuitet obiĉaja u selima Dubrovaĉkog primorja sve do danas. Pri Ministarstvu kulture pokrenut je postupak zaštite 'ženskih kolendi' kao nematerijanog kulturnog dobra, što bi u pozitivnom ishodu doprinijelo spoznajama o ovom običaju i izvan Dubrovaĉkog primorja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA