Naslov
Dojenje do druge godine života: iskustva majki
(Breastfeeding to two: maternal experiences)

Autori
Tenžera, Gabrijela ; Zakarija-Grković, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
12. kongres Pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskin sestara

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 11.10.2018. - 14.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dojenje ; Svjetska zdravstvena organizacija ; dvije godine ; iskustva majki
(breastfeeding ; World Health Organization ; two years ; maternal experiences)

Sažetak
UVOD: Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje isključivo dojenje djeteta prvih 6 mjeseci te, uz odgovarajuću dohranu, do druge godine djetetova života pa i duže, ako majka i dijete to žele. CILJEVI: Ustanoviti: 1) koliko žena doji do druge godine djetetova života, 2) zbog čega majke prestaju dojiti prije djetetove druge godine života, 3) koje metode koriste za prestanak dojenja, 4) ustanoviti jesu li majke upoznate s preporukama SZO-a glede prehrane djeteta, 5) jesu li upoznate s pravom na “stanku za dojenje” i 6) iskustva dojilja o izdajanju/dojenju na radnom mjestu. METODE I ISPITANICI: Rad se temelji na prospektivnoj deskriptivnoj studiji u kojoj se pratila kohorta od 342 rodilje Klinike za ženske bolesti i porode, Kliničkog bolničkog centra Split, kroz dvogodišnje razdoblje, od 2011. do 2013. godine. Nasumičnim uzorkovanjem su uključene žene na odjelu babinjača koje su rodile zdravo terminsko dijete, težine barem 2500 g, te koje su namjeravale boraviti u Hrvatskoj dvije godine. Korišten je UNICEF-ov upitnik za majke u sklopu alata za praćenje inicijative “Rodilišta prijatelji djece” te su majke nazvane 3, 6, 12 i 24 mjeseci nakon rođenja djeteta. REZULTATI: Pedeset šest ispitanica dojilo je 12 mjeseci, odnosno 16, 4 % , dok je samo 4, 4 % žena nastavilo dojiti do druge godine djetetova života. Od ispitanica koje nisu više dojile s 24 mjeseci, 56 % ih je prestalo dojiti u razdoblju kada je dijete imalo 12 do 15 mjeseci. Najveći broj žena (60 %) koje je nastavilo dojiti do druge godine su to činile “jer je dijete to tražilo”. Od ukupnog broja ispitanica koje su nastavile dojiti nakon 12 mjeseci djetetova života, 30 % nije bilo upoznato s preporukama SZO-a o dojenju do druge godine djetetova života. Većina ispitanica (88 %) dojila je na javnim mjestima. Što se tiče reakcije okoline, partneri dojilja reagirali su najpozitivnije na dojenje duže od godinu dana, dok su prijatelji i kolege reagirali najnegativnije. Od ukupnog broj ispitanica koje su dojile dvije godine, tri su se vratile na posao prije djetetove godine dana te su bile upoznate s pravom na ˝stanku za dojenje˝, no nisu je koristile. ZAKLJUČAK: Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj još uvijek nije zaživio trend dojenja do druge godine života djeteta te da žene nisu u cijelosti upoznate s preporukama SZO-a. Potrebno je pojačano raditi na osvještavanju majki o dobrobitima dojenja za njih i za njihovo dijete te o njihovim pravima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA