Pregled bibliografske jedinice broj: 1108239
Quo Vadis, historiografijo? Povjesničari između ratova i strahova, Domovinski rat u Hrvatskoj između neugodnog konsenzusa i ugodnog kompromisa
Quo Vadis, historiografijo? Povjesničari između ratova i strahova, Domovinski rat u Hrvatskoj između neugodnog konsenzusa i ugodnog kompromisa // Ratovi 1990-ih u regionalnim historiografijama: kontroverze, interpretacije, nasljeđe / Stojanović, Dubravka ; Kamberović, Husnija (ur.).
Sarajevo: Udruženje za modernu historiju (UMHIS), 2021. str. 31-42 (radionica, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 1108239 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Quo Vadis, historiografijo? Povjesničari između
ratova i strahova, Domovinski rat u Hrvatskoj
između neugodnog konsenzusa i ugodnog
kompromisa
(Quo Vadis, Historiography? Historians between
wars and fears, the Homeland War in Croatia
between an unpleasant consensus and a pleasant
compromise)
Autori
Badurina, Marino
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Ratovi 1990-ih u regionalnim historiografijama: kontroverze, interpretacije, nasljeđe
/ Stojanović, Dubravka ; Kamberović, Husnija - Sarajevo : Udruženje za modernu historiju (UMHIS), 2021, 31-42
ISBN
978-9926477-06-6
Skup
Ljetna škola "Istoričari protiv revizionizma"
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 27.02.2020. - 04.03.2020
Vrsta sudjelovanja
Radionica
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
povjesničari ; historiografija ; Domovinskirat ; Hrvatska ; Jugoslavija
(historians ; historiography ; Homeland war ; Croatia ; Yugoslavia)
Sažetak
U radu se prikazuje i problematizira odnos dijela relevantne ili dominantne historiografije u Hrvatskoj prema periodu ratnih 90-ih odnosno Domovinskog rata u Hrvatskoj. Pobrojane su i neke nedosljednosti te literature, odnosno historiografske produkcije u zadnjih dvadesetak godina, ograničenja (usko) nacionalnih perspektiva, neka od objašnjenja tih ograničenja, kao i mogućnosti i poticaji koji u novije vrijeme smjeraju u alternativnom pravcu. Naposljetku, radi se o temi koja je dobar povod za autorefleksivna preispitivanja trenutnog stanja u domaćoj historiografiji, kao i njenih dometa i ograničenja kao znanstvene discipline uopće. Krajnje je pitanje imaju li današnja društva, kao i nove generacije, pa i one povjesničarske, snage i motiva za nove, slobodne, originalne i produbljene uvide u vlastitu prošlost, imaju li, posljedično, dovoljno kreativne snage u sadašnjosti ili im naprosto više konvenira postupanje po zakonima društvene i znanstvene inercije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
