ࡱ> xzuvwkFbjbj .Bؗ\ؗ\ 8tfofLNN(vvQ4' lllllll$q6tXlC QQC C lvvneSeSeSC l%vvleSC leSeS6 hjv@^E h:ln0o'i`tUOt8jjFtjC C eSC C C C C ll]QC C C oC C C C tC C C C C C C C C > L:Prof. dr. sc. Anita Zovko Filozofski fakultet Sveu iliata u Rijeci Jelena Vukobratovi, mag. paed. Prirodoslovna i grafi ka akola Rijeka PRISTUP NASTAVI KROZ PROJEKTNO U ENJE Sa~etak U vremenu kada se vode bitke za inoviranjem nacionalnog obrazovnog sustava sve se viae govori o projektnom u enju no, ono nije izum ovog doba  joa je Johann Heinrich Pestalozzi (1746. - 1827.) zahtijevao i zagovarao djelotvorniji pristup u enju i pou avanju. I dok je projektno u enje kao individualni in usmjeren samostalnom istra~ivanju, projektna je nastava istra~iva ki usmjerena nastava koja poti e interdisciplinarno u enje i istra~ivanje, osjeaj zajedniatva na relaciji nastavnik-u enik, suradni ko u enje, komunikacijske vjeatine, te proaktivno djelovanje u zajednici. U ovakvom pristupu nastavi, nastavnik postaje mentor, suradnik, promatra  i etnograf projekta koji kreira zajedno s u enicima. Uzimajui u obzir da akolski projekti ponajprije ovise o specifi noj kulturi pojedine akole cilj ovog istra~ivanja je analizirati modele ostvarivanja projekata, istra~iti na ine pripreme i provedbe akolskih projekata, metode i oblike rada te ispitati neposredna iskustva stru nih suradnika i nastavnika (voditelja projekata) putem provoenja intervjua kao kvalitativne istra~iva ke metode. Rezultati e pridonijeti boljem razumijevanju metodologije akolskih projekata u praksi i orijentiranosti ka projektnom u enju koje se pokazuje kao odgovarajue didakti ko rjeaenje za stjecanje neophodnih znanja i vjeatina koji su potrebni u akoli, ali i izvan nje. Klju ne rije i: aktivno u enje; inovativnost; projektna nastava; akolski projekti UVOD Obrazovna politika aezdesetih i sedamdesetih godina proaloga stoljea pokree inoviranje obrazovnih sustava i nudi nova didakti ka rjeaenja u nastavi. Inoviranje nastave dovodi do razmialjanja o projektnoj nastavi u cilju poveavanja prakti ne svrhe nastavnih sadr~aja. Termini  projektna nastava i  projektno u enje pojavljuje se po etkom 20. stoljea a utemeljuje ga John Dewey (1859.-1952.) u okviru istra~ivanja problemskog u enja. Ideju razrauje Wiliam Heard Kilpatrick (1871.-1965.) kao projekt-metodu. Pod utjecajem konstruktivisti ke teorije, tijekom druge polovine 20. stoljea, va~nost nastavnog projekta i problemskog u enja ponovno se aktualizira u SAD-u i Europi. Pojam projekta shvaao se kao odreene aktivnosti u enika koje se zasnivaju na biranju i planiranju, te se odvijaju u okolnostima koje su sli ne stvarnome ~ivotu, a ne radu u akoli (Kilpatrick, 1918.; }lebnik, 1962).  U toj ranoj fazi projektna nastava nije bila uvijek i svugdje rado viena. Postojali su nastavnici i institucije koje su izri ito odbijale jer je bila pod sumnjom da proizvodi iritacije i nevolje te da odvla i od  stvarnog u enja odnosno atrebanja i u enja napamet (Zugaj, 2014, str. 19). No, unato  tome ato je joa u 18. stoljeu Johann Heinrich Pestalozzi (1746.-1827.) zahtijevao i zagovarao djelotvorniji pristup u enju i pou avanju poti ui aktivno u enje i unato  naporima koji su ponovno krenuli tijekom proaloga stoljea s istim problemom se susreemo i danas. S jedne strane postoje odgojno-obrazovni djelatnici koji su skloni inovacijama u nastavi, a s druge strane postoji struja koja izri ito odbija promjenu. S obzirom da postoji iznimno maleni broj istra~iva kih radova koji se bave problemom projektnog u enja u nastavi (unato  tome ato se o njemu u posljednje vrijeme mnogo govori) rad ima za cilj prikazati rezultate kvalitativnog istra~ivanja u obliku polustrukturiranog osobnog intervjua s prakti arima te potaknuti interes za istra~ivanje ovog problema. PROJEKTNO U ENJE U NASTAVI Nastava usmjerena na u enika i pedagoaki pokreti inovacije nastave mogu se pratiti s povijeau didaktike i akole jer  uvijek je bilo u itelja koji su sa svojim u enicima odraivali neato u obliku projekta ili koji su pojedina no u enicima zadavali ime bi se ovi bavili danima ili tjednima te zatim rezultate predstavljali u enicima, suu enicima pa i roditeljima (Matijevi, 2008, str. 192). Paradigma u kojoj se nastava usmjerena na u enika ( osobi usmjerenog pristupa ) stavlja u srediate pozornosti u enika  svako pojedino dijete (Viskovi, 2016), a u hrvatskom obrazovanju utemeljena je u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj akoli (NN, 87/2008). Dakle, projektna nastava je istra~iva ki usmjerena nastava koja poti e interdisciplinarno u enje i istra~ivanje, osjeaj zajedniatva na relaciji nastavnik-u enik, suradni ko u enje, komunikacijske vjeatine, te proaktivno djelovanje u zajednici.  Projektna nastava je prije svega oblik nastave pogodan za izradu projekata koja je usmjerena na u enika (Vinduaka, 2016, str. 17). Projektna se nastava definira kao vrsta nastave u kojoj u enici rade na odreenim istra~iva kim ili radnim projektima (Matijevi, Radovanovi, 2011), ali i kao koncept stvaranja uvjeta u kojima u enici mogu u iti slo~enija znanja i vjeatine koja su im neophodna za ~ivot u 21. stoljeu (Viskovi, 2016 prema Ravitz i sur., 2012). Osim toga, projektna nastava je oblik provoenja akolskih projekata koji mogu biti na razini akole, na razini lokalne zajednice ili pak u posljednjih nekoliko godina na europskoj razini. Projekt se definira kao  zajedni ki pokuaaj nastavnika i u enika da ~ivot, u enje i rad pove~u tako da se druatveno zna ajan i s interesima sudionika povezan problem zajedni ki obradi i dovede do rezultata (Mayer, 2002 prema `ari i Varga, 2016, str. 133), te kao  metoda iskustvenog u enja u kojoj u enici u enjem, otkrivanjem polaze od uo avanja i definiranja problema, preko vlastite aktivnosti, na pronala~enje rjeaenja te izvoenje zaklju ka (Sikirica, 2003 prema `ari i Varga, 2016, str. 133). U okviru projektne nastave, podjela projekata mo~e se provesti na nekoliko na ina (Cindri, 2006 prema Fabijani, 2014) prema vremenu trajanja istra~ivanja (dnevni, tjedni, mjese ni, tijekom polugodiata ili tijekom cijele akolske godine), (2) prema broju uklju enih subjekata (individualni, u paru,u grupni, u razredni ili akoli), te (3) prema metodama rada (teorijski ili eksperimentalni) Problemska nastava (PBL) nerijetko pose~e za  projektom kada treba rijeaiti pojedini problem odnosno istra~iva ko pitanje ime se dolazi do u enja kao individualnog ina odnosno govorei u kontekstu projektne nastave  do projektnog ili aktivnog u enja u nastavi. Aktivno u enje se naj eae definira kao  u enje u kojem se posti~e visok stupanj samostalnosti i samoregulacije, primjenjuju se raznovrsne misaone strategije i specifi ne kognitivne vjeatine koje omoguuju uo avanje bitnog, raa lanjivanje i usporedbu informacija, njihovo povezivanje s postojeim znanjima i kriti ku prosudbu njihova zna enja, a to je ujedno i ono u enje koje omoguuje dugoro no pamenje (Turk, 2009, str. 111). Prije svega, aktivnim pristupom odreenim sadr~ajima poti e se aktivan odnos prema radu i aktivna primjena ste enog znanja.  Provoenje projekata, ali i projektna nastava u akoli obogauju odgojno-obrazovni proces te je takva nastava usmjerena na u enika i njegov aktivan odnos prema radu (Markulin i, 2016, str. 7). S obzirom da je pred nastavnicima i svima koji su uklju eni u odgojno-obrazovni proces joa mnogo izazova, u drugom dijelu rada e se nastojati doi do saznanja o iskustvu primjene projektnog pristupa u enju u nastavi kod stru nih suradnika i nastavnika. METODOLOGIJA ISTRA}IVANJA Cilj i istra~iva ka pitanja Kao glavni cilj ovog istra~ivanja postavljeno je prikupljanje saznanja i prakti nog iskustva o primjeni projektnog pristupa u enju u nastavi te ispitivanje odabira modela ostvarivanja projekata u obrazovnoj praksi kao i na ine i puteve njihove pripreme i provedbe. Istra~ivanjem se ~ele dobiti odgovori na ova pitanja: Na koje se na ine vrai priprema i organizacija akolskih projekata? Koji su naj eae metode i oblici rada u enika na projektima? Koja je uloga u enika u projektima? Koja je uloga nastavnika/voditelja u projektima? Metoda i postupak istra~ivanja Za prikupljanje podataka odabran je intervju kao jedna od istra~iva kih kvalitativnih metoda ispitivanja koja se esto koristi u druatvenim istra~ivanjima. Kroz takozvani osobni intervju (licem u lice) mogu se relativno brzo prikupiti podaci o motivima, stavovima i mialjenjima ispitanika te istovremeno kroz praenje neverbalne komunikacije ustanoviti podudaranje izjava s govorom tijela. Prije pristupanju intervjuu ispitanici su potpisali suglasnost za provoenje intervjua u cilju dobivanja jamstva anonimnosti pri koriatenju dobivenih podataka. Pri samoj provedbi intervjuiranja slijedio se unaprijed pripremljeni protokol. Intervju se snimao mobilnim telefonom, a tijekom razgovora su se vodile napomene o znakovima neverbalne komunikacije. Trajanje intervjua nije bilo vremenski ograni eno. Ispitanicima je u prosjeku trebalo 30-40 minuta za odgovaranje na pitanja. Na samom po etku intervjua joa jednom je ukratko iznesen razlog intervjua i kratak opis cilja istra~ivanja. Uzorak Provedeno je pet terenskih polustrukturiranih intervjua: tri intervjua s nastavnicima srednje akole i dva intervjua s pedagozima osnovne akole. Uzorak je odabran hotimi no i prema dobrovoljnom pristanku sudionika za sudjelovanje u osobnom polustrukturiranom intervjuu. Instrument U istra~ivanju je koriaten terenski polustrukturirani intervju autorice Juranko (2016, Vrki Dimi, J., Juranko, G., 2017). Intervju je adaptiran i prilagoen uzorku i potrebama istra~ivanja. Instrument za polustrukturirani intervju sastoji se od etiri tematska dijela: Priprema i organizacija akolskih projekata Metode i oblici rada u enika na projektima Uloga u enika u projektima Uloga nastavnika/voditelja u projektima Intervju se sastoji od ukupno 20 istra~iva kih pitanja otvorenog tipa. Prvih pet pitanja se odnosi se na pripremu i organizaciju akolskih projekata koja tra~e od ispitanika navoenje projekata u kojima su sudjelovali te opis njihovih sadr~aja. Potom pitanje inicijative akolskih projekata, priprema i osmialjavanje strukuture akolskih projekata te pitanje sudionika projekata. Narednih aest pitanja drugog dijela intervjua odnosio se na metode i oblike rada u enika na projektima gdje se od ispitanika tra~ilo definiranje aktivnog u enja prema iskustvu kojega imaju do sada, potom pitanje autonomnog odabira metoda u realizaciji akolskih projekata kao i naj eaih oblika rada na projektnim zadacima. Trei dio intervjua ispitivao je ulogu u enika u projektima a obuhvaa aest pitanja koja su tematski orijentirana na vjeatine i kompetencije koje u enici stje u kroz projektni rad. etvrdi dio intervjua odnosio se na ispitivanje uloge nastavnika/voditelja u projektima u cilju (samo)refleksije ispitanika. Obrada podataka Nakon provedenog intervjua napravljena je transkripcija podataka s programom Express Dictate te analiza protokola intervjuiranja koja se odnosila na osvrt na odgovore ispitanika/ispitanice te izrada prijedloga za eventualnu reviziju intervjua. Dobiveni podaci su se kategorizirani po tematskim cjelinama intervjua te pripadajuim istra~iva kim zadacima. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA Priprema i organizacija akolskih projekata/modeli Prvi tematski dio polustrukturiranog intervjua odnosio se na pitanje pripreme i organizacije akolskih projekata u cilju dobivanja odgovora na pitanje naj eaih modela akolskih projekata. Ispitanici naj eae navode razli ite tematske projekte koji uklju uju preventivne programe, ekoloake programe, programe graanskog odgoja i obrazovanja, EU projekti i razli ite druge projekte u cilju druatvenog anga~mana akole. U Tablici 1. su klasificirani modeli projekata koje su ispitanici istaknuli u intervjuu. Radi lakae preglednosti odgovori ispitanika su kodirani oznakom kako bi se znalo radi li se o odgovori nastavnika (N) ili stru nog suradnika (SS). Odgovori ispitanika su svrstani tematski po podru jima i vrstama projekata. Tablica 1. Modeli projekata EKO PROJEKTI}ivjeti u Kostreni ; Kostrena u moru- more u Kostreni ; Mo tla u bojama Kostrene ; Ekoloaki otisak na tlo Kostrene i okolice ; a bakarsko more more ; Odraz tla u mirisu ru~marina ; Mra ne tajne Sovjaka ; Prepoznavanje sastava namirnica bojama ; Zaron u podmorje Bakarskog zaljeva ; Liaajevi kao bioindikatori one iaenosti zraka ; Pokucaj na drvo ; `to to tamo lebdi . Radi se o projektima koji su se bavili ekoloakom problematikom u kojima je uglavnom istra~ivana kvaliteta okoliaa (zrak, more, tlo) fizikalnim i kemijskim mjerenjima razli itih parametara, te utjecaj istih na zdravlje (N_1).  Projektni tjedan na temu Voda  projektni tjedan je organiziran u sklopu `kole za ~ivot, kurikularne reforme. Cilj je osvijestiti ulogu ovjeka u zaatiti priorde i ovisnost ovjeka o prirodi kao njezinome dijelu. Upoznati i razumjeti va~nost vode za ~ivot ljudi, biljaka i ~ivotinja, interdisciplinarno kroz sve predmete, terensku nastavu te suradnju s Odjelom za Biotehnologiju Rijeka. (SS_1).  Eko akola. `kola sudjeluje u meunarodnom projektu Eko akola od 2003.godine i postigli smo najviai dijamantni status. Cilj projekta je razvoj ekoloake svijesti i ponaaanja u skladu s njom. Svake se godine odr~ava projekt Eko dan na razli tie teme i razli ite na ine iz podru ja ekologije i odr~ivog razvoja. (SS_2).PREVENTIVNI PROGRAMI Sudjelovala sam u preventivnim progrmima kao ato je TeenCap  preventivni program protiv zlostavljanja adolescenata koji ima za cilj pru~iti adolescentima znanje i vjeatine kako bi se znali nositi s potencijalno opasnim situacijama te smanjiti razinu nasilja u njihovim ~ivotima. Isto tako sudjelovala sam u Treningu ~ivotnih vjeatina  preventivni program za u enike od treeg do sedmog razredna osnovne akole kojima se nastoji prevenirati nepo~eljna ponaaanja kod u enika (alkohol, droga, puaenje, asertivna komunikacija. (SS_1).EU PROJEKTI Sudjelovala sam u nekoliko europskih projekata u ulozi suradnice, suvoditeljice ili voditeljice u projektu. Comenius projekt projekt pod nazivom Studying together realiziran je u suradnji sa kolom iz Finske, Italije, Francuske, Portugala i Bugarske. Projekt je imao humanitarni karakter. Organizirajui razne aktivnosti u svojim akolama prikupljali smo sredstva za u enike iz akole u Ju~nom Malaviju. Tijekom projekta koji je trajao dvije godine organizirane su mobilnosti u enika i nastavnika u svaku partnersku zemlju. Leonardno da Vinci  cilj projekta bio je mobilnost u enika i realizacija sadr~aja iz struke. Nekoliko je u enika boravilo u Njema koj na dva tjedna (tehni ar za elektroniku, upravni referent). Europski socijalni fond  projekt pod nazivom Unapreivanje kurikuluma elektrotehni ke struke trajao je dvije godine. Cilj projekta bio je unapreivanje kurikuluma elektrotehni ke struke, a u tu svrhu educirani su nastavnici, usavraen kurikulum iz stru nog nastavnog predmeta i opremljena u ionica za realizaciju programa. Erasmus + KA2  u tijeku je projekt Everybody matters koji se realizira s partnerskim akolama iz Finske, Portugala i Italije u trajanju od dvije godine. Cilj projekta je razvoj socijalnih vjeatina i stvaranje pozitivne akolske klime. Uklju uje mobilnosti u enika i nastavnika uz niz aktivnosti koje treba provesti u svojim akolama kao ato su radionice na teme: kvalitetna komunikacija, asertivnost, ustrajnost, savjesnost i timski rad, isklju enje i nasilni ko ponaaanje, potpora u enju, sigurno i bri~no okru~enje za u enje, suradnja, poatovanje... Erasmus + KA1- projekt pod nazivom Izvanu ioni ka nastava i iskustveno u enje realiziran je pred tri godine. Cilj projekta bio je stru no usavraavanje i unaprijeenje profesionalnog razvoja nastavnika. Osam nastavnika iz akole sudjelovalo je na seminarima na navedenu temu u Nizozemskoj, Portugalu, `kotskoj i eakoj. Nova saznanja i ideje implementiraju u nastavni rad i prenose na ostale nastavnike u akoli. U tijeku je projekt Priprema u enika za ~ivotne izazove u brzomijenjajuem globalnom druatvu. Cilj projekta je osposobljavanje nastavnika za primjenu suvremenih na ina rada i alata za kvalitetnije pou avanje i razvoj poduzetni kih kompetencija, kompetencija za odr~ivi razvoj i kompetencija za stvaranje pozitivnog ozra ja akole kod u enika. U projekt je uklju eno 14 nastavnika akole koji su svoja iskustva razmijenili s nastavnicima iz Italije, Gr ke, Nizozemske, Finske, Malte i `vedske. Job shadowing  unatrag pet godina realiziraju se mobilnosti nastavnika u sklopu ovog projekta. Do sada je u naaoj akoli bilo po tjedan ili dva tjedna: pet nastavnika iz Finske, aest nastavnika iz Ljubljanje i jedan nastavnik iz akovca. Naai su nastavnici bili po tjedan dana u Ljubljani i Budimpetati. Cilj je kroz iskustveno u enje unaprijediti nastavni ke kompetencije, a nastavnici su u ulozi izvoditelja nastave i promatra a . (SS_2)PROJEKTI ZA DAROVITE U ENIKE Ve er matematike  projekt kojim se ~eli u enike akole i njihove roditelje zainteresirati za matematiku i srodne znanosti kroz  igru . Poticanje suradni kog u enja i pozitivne komunikacije meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, odnosno u itelja, roditelja i u enika. (SS_1)  Bila je obljetnica roenja Ruera Boakovia. To je bilo unazad nekoliko godina. Sudjelovali su u enici smjera grafi ki urednik dorade.Projekt je bio jako dobro osmialjen i napravljen. Sa mnom je u tom projektu sudjelovala i knji~i arka. Projekt je bio predstavljen na jednom }upanijskom skupu nastavnika fizike i bio je predstavljen na Danu akole.Potom sam imala nekoliko projekata koji su se odvijali u tri dijela  Od lakta do svjetlosne godine . Neki su bili malo viae osmialjeni drugi malo manje ovisilo je od generacije do generacije koliko su u enici bili motivirani ili nisu bili motivirani.Uglavnom tu se radilo o prezentaciji putem plakata, video uratka koji je isto tako bio prezentiran za Dan akole. Osim ovog projekta radili smo projekt  Hokus pokus fizika i ove godine projekt  Vrijeme u cilju dobivanja odgovora na pitanje na koje se sve na ine mo~e mjeriti vrijeme?Osim ovog projekta u tijeku je projekt Mjerenje jedinica u svakodnevnom ~ivotu pa emo vidjeti gdje e nas odvesti.  (N_2)  Radili smo izradu instrumenata za jednostavna mjerenja u fizici. To su bila djeca koja to ~ele.Samostalno bi tra~ili na Internetu ato treba raditi, popisali bi materijale eventualno bismo im mi usko ili radi neke male pomoi a sve drugo su radili kod kue. Po zavraetku projekta bi napravili prezentaciju ato su radili, kako su radili. Kada sam prije radila u osnovnoj akoli radila sam na projektu  Hokus pokus fizika gdje bi djeca birala ato im je zanimljivo i to istra~ivala a za Dan akole bi prezentirali roditeljima . (N_3)GRAANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE Projekt graanskog odgoja i obrazovanja je projekt unutar kojega se u enici educiraju o svojim pravima i obvezama unutar druatva u kojemu obitavaju, educiraju se s osnovnim postavkama demokracije (na koje sve na ine mogu sudjelovati u donoaenju odluka u akoli i lokalnoj zajednici), educiraju se o ljudskim, odnosno dje jim pravima, kriti ki promialjaju o reklamama te prednostima i nedostacima druatvenih mre~a, osvjeauju va~nost volontiranja itd. (SS_1)  Budui da imam dugi radni sta~ sudjelovala sam u velikom broju projekata: Naa put prema kvalitetnoj akoli  krovni projekt u akoli koji objedinjava sve projekte i u skladu je s misijom i vizijom akole. Projekt Na naa na in je projekt u kojem u enici mijenjaju uloge svih djelatnika u akoli na jedan dan. Odr~ava se 19 godina i naai ga u enici, a i nastavnici jako vole. Cilj projekta je pokazati akolu kakvu u enici ~ele. Projekt Naaa pravila ponaaanja ima za cilj dogovoriti pravila ponaaanja zajedno s u enicima. Rezultat ovog projekta i nekih drugih aktivnosti je dogovorena zajedni ka misija i vizija akole koju svake godine obnavljamo zajedno s novim u enicima. Projekt `kola demokracije vodi skupina u enika pod vodstvom nastavnika koja putem debata ili parlaonica obrauje razli ite teme po izboru u enika Primjerice prihvaanje razli itosti, nasilni ko ponaaanje, razlike meu spolovima... (SS_2) Svi navedeni modeli akolskih projekata i projektne nastave kod nas imaju relativno mladu tradiciju, posebno se to odnosi na europske projekte koji imaju itav niz prednosti za sve sudionike koji su uklju enih u njih no joa uvijek se gleda na njih kao na  alternativni na in rada. Primjerice u istra~ivanju Markulin i (2016) ~eljelo se ispitati koliko u itelji i nastavnici znaju o europskim projektima, sudjeluju li u nekima od njih, te koja je uloga informacijsko-komunikacijske tehnologije u ostvarivanju ciljeva kao i smatraju li se kompetentnim za koriatenje IKT-a u projektima. Rezultati istra~ivanja pokazali su da se u itelji i nastavnici u osnovnoakolskom obrazovanju ne smatraju dovoljno informiranim o europskim projektima, ak njih 37 smatra da nije uope informirano, 42 ispitanika smatra da je dovoljno informirano, a samo jedan ispitanik da je izvrsno informiran, ato ini 0,98% od ukupnog broja ispitanika. Modeli projektne nastave se danas ogledaju u razli itim pristupima, programima i akolskim kurikulumima ato ponajprije ovisi o kulturi (etosu) pojedine akole. Organizacijska struktura akolskih projekata Kao inicijatore akolskih projekata ispitanici naj eae isti u:  U mojoj akoli nema glavnog inicijatora, svi zajedno suraujemo i dogovaramo se. Neki projekti su inicirani od strane ravnateljice i mene, no neki i od samih u itelja. Naravno da veu te~inu imaju oni projekti koji su inicirani od strane ravnateljice i mene, no s obzirom na otvorene odnose u akoli i suradni ku klimu, u itelji se osjeaju slobodnima predlagati svoje projekte koji se uvijek prihvaaju. Zaklju no, mo~e se rei da je akola inicijator. `to se ti e Ministarstva i ostalih vanjskih suradnika, oni nam prezentiraju neke projekte. Ako zaklju imo da su u skladu s potrebama naae akole, odnosno naaih u enika, mi ih prihvaamo i provodimo, no vrlo esto ih i sami piaemo (male projekte). (SS_1)  Glavni inicijatori projekata koji mi provodimo su stru ni suradnici u suradnji s ravnateljem i nastavnicima lanovima Tima za kvalitetu akole . (SS_2)  Projekti su inicirani u suradnji s kolegama i u enicima, a vezano uz problematiku ~ivotnog ili radnog okoliaa . (N_1)  Mi smo glavni inicijatori . (N_2, N_3) Analiza odgovora ispitanika daje dvosmislen zaklju ak. S jedne strane ispitanici isti u potrebe suradnje svih dionika odgojno-obrazovnog procesa no s druge strane podr~avaju pristup koji nala~e inicijativu s vrha na dolje (eng. top-bottom pristup) ato ukazuje na nerazumijevanje same sr~i projektnog pristupa u nastavi. Neobi an je odgovor stru nog suradnika pedagoga koji isti e da  veu te~inu imaju oni projekti koji su inicirani od strane ravnateljice i mene, no s obzirom na otvorene odnose u akoli i suradni ku klimu, u itelji se osjeaju slobodnima predlagati svoje projekte koji se uvijek prihvaaju. Implicitna poruka ove re enice je da stru na suradnica smatra da  veu te~inu imaju projekti ija inicijativa dolazi  s vrha u koji stavlja i samu sebe. `to se ti e pripreme i osmialjavanja strukture akolskih projekata koji se provode u akolama ispitanika ispitanici imaju slijedea mialjenja i iskustva:  Na stru noj slu~bi akole (stru ni suradnici, ravnatelj) i Timu za kvalitetu akole (voditelji stru nih vijea akole) promialja se o akolskim projektima. Na kraju nastavne godine nakon provedenog procesa samovrednovanja kvalitete rada akole i sastanaka stru nih vijea akole dogovara se ato e se od projekata raditi u narednoj godini. Voditelj projekta treba razraditi projekt po dogovorenim elementima i staviti u `kolski kurikulum. Pridaje se va~nost svim etapama projekta pa tako i organizaciji. (SS_2)  Ovisno o projektu, ako se radi o velikom projektu onda se on priprema i osmialjava timski gdje  glavnu rije  vodimo ravnateljica i ja. No, ako se radi o malim projektima, u naaoj akoli se daje autonomija u iteljima koji su jedino du~ni o istom obavijestiti i uputiti u rad ravnateljicu i pedagoginju. Svakako da se pridaje velika va~nost organizaciji projekata jer je to jedna od najva~nijih stavki za uspjeanost provoenja samog projekta. (SS_1)  Pri strukturiranju projekata rado sudjeluju kolege razli itih podru ja. Podr~ava se organizacija projekata. (N_1)  Da. Kada se dogovaramo ne dogovaramo se pet do dvanest nego u dvanaest i pet kada moramo predati radove ali u principu znamo ato emo napraviti i tako ve u desetom, jedanaestom mjesecu projekt stvarno kree. (N_2) Interpretacija odgovora na ovo pitanje dovodi do zaklju ka da se akolski projekti u enicima esto nameu prema unaprijed definiranom planu ato uskrauje samu slobodu rada u enika na projektu. Kontradiktorno je rei da se u enicima dozvoljava sloboda u odabiru teme projekta kada se u svakodnevnom akolskom ~ivotu teme projekta nameu i dogovaraju prije nego ato li krene akolska godina.  Va~no obilje~je projektne nastave je orijentacija prema interesima sudionika. Prepustiti samim u enicima izbor teme projekta zna ilo bi potpuno ih prepustiti njihovom druatveno uvjetovanom obzoru, a to nije baa obrazovni zadatak. Jednako tako ne bi bilo pedagoaki nametnuti im odreenu temu. U enici pod pritiskom ne bi zainteresirano i motivirano radili i ne bi se trudili postii valjane rezultate. Iz iskustva je poznato da u enike nije teako zainteresirati za neku aktualnu temu, uz uvjet da nastavnik svoje oduaevljenje podru jem koje treba istra~iti uspije prenijeti i na u enike. U svakom je slu aju va~no na demokratski na in izabrati temu. Vrlo je zna ajna samostalna organizacija i vlastita odgovornost. (Zugaj, 2014, str. 21). U interpretaciji odgovora ispitanika ponovno se kod jedne ispitanice stru ne suradnice ogleda pristup s  vrha na dolje pri emu isti e da  glavnu rije  vodi ona i ravnateljica te dodaje da se u iteljima daje autonomija samo ako se radi o  malim projektima pri emu ne objaanjava ato podrazumijeva pod  malim projektima. Navedeni odgovor ponovno ukazuje na postojanje nejednakosti u kreiranja projekta odnosno da projekt kreiraju pojedinci  u vrhu koji potom naloge spuataju  prema dolje ato implicira na neravnopravnost svih sudionika. `to se ti e pridr~avanja `kolskog kurikuluma u okviru zadanog projektnog rada i mogueg odstupanja ispitanici isti u:  Uglavnom se pridr~avamo `kolskog kurkuluma. Meutim, ukoliko se tijekom godine na inicijativu nastavnika ili u enika pojavi neato ato smatramo va~nim to i realiziramo neovisno o tome ato nije bilo planirano kurikulumom. (SS_2)  Strogo se pridr~avamo `kolskog kurikuluma. Svi projekti unutar `kolskog kurikuluma moraju biti izvedeni. No ipak, ako neki od projekata nije proveden treba se obzazlo~iti zaato nije i imati opravdan razlog. Takoer, ako kojim slu ajem neki projekt nismo planirali, mo~emo ga provesti uz obveznu suglasnot ravnateljice, a ovisno o veli ini projekta, i `kolskog odbora. (SS_1)  Uglavnom se pridr~avam `kolskog kurikuluma, ali pri istra~ivanju ponekad moramo promjeniti smjernice s obzirom na rezultate. (N_1)  Pridr~avamo se ali mo~e se dogoditi da neki projekt predvidim i ne uspije zato jer jednostavno u enici nisu bili zainteresirani. (N_2)  Pridr~avam se ali ponekad doe do takozvanog rasipanja vremena . (N_3) Analizom odgovora ispitanika mo~e se uo iti razlika u mialjenjima i shvaanjima. Naime, stru ni suradnici isklju ivo slijede `kolski kurikulum (koji naj eae sami kreiraju) dok nastavnici ostavljaju prostor u enicima premda taj prostor jedan od njih naziva  rasipanjem vremena . Na pitanje sudjeluju li u akolskim projektima i vanjski suradnici ispitanici odgovaraju:  U akolskim projektima esto sudjeluju i vanjski suradnici razli itih profila na na in da oni dou u akolu ili se organizira odlazak k njima . (SS_1)  Da. Vanjski suradnici dosta esto sudjeluju u realizaciji naaih projekata na razli ite na ine: poduzetnici  predstavljanje poduzea, gosti predava i eminentni stru njaci dr~e predavanja na razli ite teme, roditelji kao predava i, sponzori, u enici i nastavnici iz drugih akola... (SS_2)  Da. Institut  Ruer Boakovi ,Brodogradiliate  Viktor Lenac , INA rafinerija nafte Rijeka, Ronila ki centar Kostrena, Prirodoslovni muzej u Rijeci , O.`.  Kostrena , NZZJZ Rijeka ,Vodo  246  d f h x zk\M;#hNu0hNu05CJOJPJQJaJhNu05CJOJPJQJaJh^&5CJOJPJQJaJh\T5CJOJPJQJaJh^&CJOJPJQJaJ8jh=h^&B*H*OJPJQJU\nHphtH)h^&h^&B*OJPJQJnHphtH5jh^&h=B*H*OJPJQJUnHphtH&h=5B*OJPJQJnHphtH,h^&h^&5B*OJPJQJnHphtH6  f h x  $ & F a$gd^&$a$gdNu0$a$gdNu0$d@&a$gd=$d@&a$gd^&x d l " & 6 < L N :b$b:<|j[LhJ5CJOJPJQJaJhNu06CJOJPJQJaJ#hNu0hNu06CJOJPJQJaJhNu0hNu0OJPJQJ#hNu0hNu05CJOJPJQJaJh^&CJOJPJQJaJh CJOJPJQJaJh*v?x??????&AAAAֺ֞qcQ#hNu0hNu05CJOJPJQJaJh$mCJOJPJQJaJhkCJOJPJQJaJ h|fh|fCJOJPJQJaJh<CJOJPJQJaJh|fCJOJPJQJaJhzuCJOJPJQJaJh CJOJPJQJaJhxCJOJPJQJaJhsCJOJPJQJaJh@CJOJPJQJaJhtCJOJPJQJaJAABBB,D.D0DDDEEDFFFHFFscsS@+(h^&h^&5B*CJOJQJaJph%h\&h:fB*CJOJQJaJphh:fB*CJOJQJaJphhNAB*CJOJQJaJphh>B*CJOJQJaJph%h.h.B*CJOJQJaJphh.B*CJOJQJaJphh>h>CJOJQJaJh>CJOJQJaJhNu0hNu0CJOJQJaJh>h>5CJOJQJaJh^&5CJOJQJaJ#h$mh|f5CJOJPJQJaJD EEEDFFFHFF2N@N\PrPQRRZSSS[[ $ & Fa$gd>$a$gdJ$a$gd $ & F a$gd^&$a$gd^& $ & F a$gd $^a$gd:f $ & Fa$gd\& $ & Fa$gd>FFG0GIJ0N2N>N@NFOO\PpPƳzhS@0@hh\TB*CJOJQJaJph%h\&h\&B*CJOJQJaJph(h\&h\&5B*CJOJQJaJph"h^&5B*CJOJQJaJph%h^&h|fB*CJOJQJaJph%h^&hB*CJOJQJaJph%h^&hmB*CJOJQJaJph%h^&h~2;B*CJOJQJaJph%h^&hJB*CJOJQJaJph%h^&h.B*CJOJQJaJph%h^&h^&B*CJOJQJaJph pPrPQ\QdQQQQQbRnRRRRZSSSS$TLTjTTTV[[[λޫޘxxeeUUUUC"h^&5B*CJOJQJaJphhB*CJOJQJaJph%h>h>B*CJOJQJaJphhcB*CJOJQJaJphh>B*CJOJQJaJph%hJhJB*CJOJQJaJphh~2;B*CJOJQJaJph%h+Zh+ZB*CJOJQJaJphh+ZB*CJOJQJaJphh$}B*CJOJQJaJph"hJ5B*CJOJQJaJph[[\\\]z^^^$_b_d_`aabbbjbcddسyiYiYIY9h^)B*CJOJQJaJphhrB*CJOJQJaJphhq!B*CJOJQJaJphh}B*CJOJQJaJphh<B*CJOJQJaJph(h&h&5B*CJOJQJaJph(h\&h~2;5B*CJOJQJaJph(h\&h\&5B*CJOJQJaJphh\&B*CJOJQJaJph%hhB*CJOJQJaJph(hh5B*CJOJQJaJph[z^^$_`d e&eiljo $$Ifa$gd$a$gdr$a$gdJ $ & F a$gd^& $ & F a$gd^&$a$gd ddd e&ehhPhRhiijoloobppsssssstƱvaNv9a(hh 5B*CJOJQJaJph%hh B*CJOJQJaJph(hh 6B*CJOJQJaJph%hhB*CJOJQJaJph%hhq!B*CJOJQJaJph(hhq!6B*CJOJQJaJph(hhq!5B*CJOJQJaJph(hrhr6B*CJOJQJaJphhrB*CJOJQJaJph(hrhr5B*CJOJQJaJphjoloosocc $$Ifa$gdkd$$Ifl0# ?  t 0644 lapytsss[tw~y|R^ЊoccSSSSSS$ & F$Ifa$gd $$Ifa$gdkd$$Ifl0# ?  t 0644 lapyt tZt|y~yRŠΊЊҊ 0<>nΒ뛆qaL7(hhI6B*CJOJQJaJph(hh2J6B*CJOJQJaJphhh z6CJOJQJaJ(hhq!5B*CJOJQJaJph(hh 5B*CJOJQJaJph%hhB*CJOJQJaJph%hh zB*CJOJQJaJph(hhq!6B*CJOJQJaJph(hh 6B*CJOJQJaJph(hh z6B*CJOJQJaJphЊҊ >>occcc $$Ifa$gdkdX$$Ifl0# ?  t 0644 lapytΒ>@z|(*,Rîq^K^?3hxCJOJQJaJh|ZCJOJQJaJ%hhq!B*CJOJQJaJph%hh^)B*CJOJQJaJph(hhq!5B*CJOJQJaJph(hh^)5B*CJOJQJaJph%hhB*CJOJQJaJph(hhI6B*CJOJQJaJph(hhq!6B*CJOJQJaJph%hhIB*CJOJQJaJph(hh^)6B*CJOJQJaJph>@|(ofZZ $$Ifa$gd $Ifgd^)kd$$Ifl0# ?  t 0644 lapyt(*,άЬ(*occcUME$a$gd&$a$gd}$ & F *$a$gd^&m$ $^a$gdxkd$$Ifl0# ?  t 0644 lapytRxЦ̬άЬ&(0Hb٨{kVkFhrB*CJOJQJaJph(h&h&5B*CJOJQJaJphh&B*CJOJQJaJphh}h}5CJOJQJaJh&h&5CJOJQJaJh&5CJOJQJaJhXAh$mCJOJQJaJhxhxCJOJQJaJ hXAhXAhZCJOJQJaJhXACJOJQJaJhxCJOJQJaJhXAhXACJOJQJaJ*LZ <FHRTָ4ȹXڷڥʕu`M`M`Mu%hrhrB*CJOJQJaJph(hrhr6B*CJOJQJaJphhZB*CJOJQJaJphhno}B*CJOJQJaJphhrB*CJOJQJaJph"hZ6B*CJOJQJaJph%h&h&B*CJOJQJaJphh&B*CJOJQJaJph(h&h&6B*CJOJQJaJphh}B*CJOJQJaJph*ZHƼ@&: $da$gdr $da$gdr$d*$a$gdr$a$gdr$a$gdr $^a$gdTA!$a$gds$a$gd$a$gd@$a$gdr$a$gd&$a$gdƼ>@$&,<Xƴ۟{k\PkPD8DhTA!CJOJQJaJhrCJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhh6CJOJQJaJ"h6B*CJOJQJaJph"hno}6B*CJOJQJaJph(hh6B*CJOJQJaJph"hr6B*CJOJQJaJph(hh&6B*CJOJQJaJphh&B*CJOJQJaJph(h&h&5B*CJOJQJaJphXr@BZ\ rxzbd;;;;;;;͚͎ͦͲ~ob~bohno}6CJOJQJaJhno}hno}CJOJQJaJhno}hno}6CJOJQJaJhzuCJOJQJaJhUCJOJQJaJh]1CJOJQJaJhno}CJOJQJaJhw~hTA!CJOJQJaJhTA!CJOJQJaJhrCJOJQJaJh)[rCJOJQJaJhTA!hrCJOJQJaJ#.0v>~ǻssdTdTB"hr6B*CJOJQJaJphhrhr6CJOJQJaJhrhrCJOJQJaJhrh6CJOJQJaJh|Zh5CJOJQJaJhh5CJOJQJaJhCJOJQJaJhrCJOJQJaJhZCJOJQJaJhno}CJOJQJaJhno}6CJOJQJaJhno}hno}CJOJQJaJhZhno}6CJOJQJaJ8:Vfh~ʷrbMb=hhcB*CJOJQJaJph(hrhr5B*CJOJQJaJphhrB*CJOJQJaJph(hrhr6B*CJOJQJaJphhrB*CJOJQJaJphhZB*CJOJQJaJphhUoB*CJOJQJaJph%hrhrB*CJOJQJaJph"hr6B*CJOJQJaJph"hr6B*CJOJQJaJph"h6B*CJOJQJaJph:hF (\*^**,-/|01j35B6 $da$gdZ $da$gdTA! $da$gd+7J$ & F da$gd^&$ da$gd|Z$ da$gdhc $da$gdhcdgdhc $da$gdY6DF|&d&&$'.'2'>'@'x'(( (^*빷~~j[OCh|ZCJOJQJaJh+7JCJOJQJaJh+7Jh+7JCJOJQJaJ'h+7Jh+7J6CJOJQJaJmH sH )h+7Jh+7J6CJOJPJQJ\]aJ&h+7Jh+7J6CJOJPJQJ\aJh+7Jh+7J6CJOJQJaJU"h+7Jh+7J6CJOJQJ\aJhrB*CJOJQJaJphh+7JB*CJOJQJaJph(h+7Jh+7J6B*CJOJQJaJphvod i kanalizacija, Dezinsekcija,Opina Kostrena, Katedra akavskog sabora u Kostreni i Turisti ka zajednica Kostrene, Sportsko pomorsko druatvo  Luben Bakar, Primorsko- goranska ~upanija, Novi list, Kanal RI, Radio Bakar, roditelji, anketirano stanovniatvo...... (N_1) Projektni rad omoguava povezivanje s drugim akterima u lokalnoj zajednici ime se stvara mre~a suradnje u cilju ostvarivanja zajedni ke druatvene dobrobiti. Otvorenost akola i druatveno korisno u enje u sklopu projektne nastavne metode omoguava aktivni anga~man u lokalnoj zajednici. Metode i oblici rada na projektu Drugi dio anketnog upitnika sadr~avao je sedam pitanja a tematski se odnosio na metode i oblike rada u enika na projektima. Na pitanje ato je po mialjenju ispitanika aktivno u enje i je li ono bitno za rad na projektima ispitanici odgovaraju:  Aktivno u enje je jako va~no za rad na projektima. Va~nost projektne nastave je upravo u tome ato ona kao takva poti e aktivno u enje. (SS_1)  Aktivno u enje je u enje u kojem u enik aktivno sudjeluje u procesu spoznavanja. Aktivno sudjelovanje u enika u osmialjavanju, realizaciji i vrednovanju razli itih projektnih aktivnosti osnovna je pretpostavka uspjeanosti projekta. (SS_2)  Rad na projektima je izuzetan doprinos razvoju u eni kih kompetencija (kognitivnih, afektivnih i psihomotori kih) (N_1)  Da, po meni je jako bitno. Posebno kada se u projektnom radu dogodi neato ato se ne o ekuje pa kod u enika pobudi interes za rijeaavanjem situacije. (N_3) `to se ti e metoda koje ispitanici naju estalije koriste u realizaciji akolskih projekata ispitanici isti u da koriste sve metode  demonstraciju, usmeno izlaganje, itanje, pisanje, crtanje i prakti an rad te dodaju:  Teako je procijeniti koja od njih je naju estalija. Zavisno od cilja projekta nekad e to biti prakti an rad, nekad demonstracija, nekad izlaganje. Ma u stvari kombiniraju se ove i neke druge metode rada. (SS_2)  Ovisno o samom projektu koriste se sve navedene metode. U projektnoj nastavi se uvijek koriste razli ite metode, ne mo~e se izdvojiti jedna. (SS_1)  Naj eae metode su prakti ni rad na terenu i laboratoriju, usmeno izlaganje, pisanje, itanje.... (N_1) S obzirom da se tradicionalne metode usmjeravaju na nastavnika, suvremene nastavne metode viae su usmjerene na u enika u cilju poticanja njegovog aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu (Matijevi, Radovanovi, 2011). Petrinaak (2014) navodi brojne aktivne metode koje nastavnik mo~e koristiti u suvremenoj nastavi:grupni projekti, mozganje (engl. brainstorming), izrada broaura, natjecanje, kviz, izlo~be, debate, eksperimenti, igre, umjetni ke metode u nastavi (drama, ples/pokret, poezija, crtanje/slikanje), rjeaavanje problema, intervjui, igranje uloga, pri anje pri e, gost u razredu, radni listovi, individualne, grupne ili razredne prezentacije, izrada kola~a, prezentacije, prakti ni rad i drugi digitalni alati. Govorei o oblicima rada na projektu (frontalni, u paru, grupi, individualno) ispitanici veinom zagovaraju grupni rad.  Tijekom provoenja akolskih projekata u enici eae rade u grupi nego samostalno. Grupe se sastoje od etiri do aest u enika, ne viae, ovisno o uzrastu. esto rade i u paru, a samostalni oblik rada se izbjegava s obzirom da je on najzastupljeniji u klasi noj nastavi. Svakako postoje brojne prednosti rada u grupama od kojih je ona odgojna komponenta najvrijednija. Djeca se u e uva~vanju tuih mialjenja, meusobno si poma~u, u e se prezentacijskim i organizacijskim vjeatinama i sli no. Smatram kako su grupni rad i rad u paru najbolji oblici rada za projektnu nastavu jer projektna nastava kao takva nije jednostavna, treba se uva~avati razli itost sve djece a i njome se razvijaju i druge vjeatine, koje nisu direktno vezane uz sam projekt. Poput komunikacijskih i ostalih vjeatina koje sam ve spomenula. (SS_1)  Naj eae rade u grupama ili paru, a veli ina grupe je od etiri do aest u enika. Rad u grupi je najbolji na in rada zbog niza prednosti koje on ima kao ato su: u enik je aktivan u procesu u enja, zadovoljene su potrebe, mogunosti i interesi u enika, postoji interakcija meu u enicima, razvoj vjeatina komuniciranja, bolje shvaanje problema, lakae pronala~enje rijeaenja, vee poatovanje i tolerancija drugih, razvoj osjeaja pripadnosti grupi, potpora skupine, oslobaanje u enika da govori... (SS_2)  U enici samostalno ili u grupi provode mjerenja, analiziraju dobivene podatke te na taj na in aktivno sudjeluju u konceptualnom u enju. (N_1)  Rade zajedno, rade u akoli ali s obzirom da su u ionice u akoli esto zauzete nerijetko rade individualno pa se nau u grupama i razmjene mialjenja i znanja . (N_3) Na pitanje koje se odnosi na pomaganje u enicima da dou do rezultata i zaklju aka ispitanici odgovaraju:  Bit projektne nastave je u ato manjoj mjeri pomagati u enicima, oni sami trebaju doi do zaklju aka, zbog ega je takav oblik rada puino te~i za u itelje, odnosno njegova priprema je puno zahtijevnija. (SS_1)  Njima ne treba puno pomagati, treba ih samo dobro voditi i usmjeravati. Radimo s kreativnim i pametnim mladim ljudima koji imaju niz ideja samo im trebamo omoguiti da dou do izra~aja i to iska~u. Ilustracije radi nedavno smo bili domaini za etrdeset u enika i nastavnika u projektu Everybody matters. Milina je bila idjeti naae u enike kako su profesionalno i sa srcem odradili radionice koristei razne kreativne na ine rada. (SS_2)  Nu~na je pomo u interpretaciji rezultata dobivenim istra~ivanjima i donaaanju zaklju aka (N_1)  Kako kada, u principu ih morate usmjeravati (N_2) Mo~e se zaklju iti da veina ispitanika podr~ava stav da se u enicima treba pomagati u smislu voenja i usmjeravanja kako bi doali do rezultata i zaklju aka. U nastavku se od ispitanika tra~ilo vraenje procjene daje li se u projektima viae va~nosti odgojnim (egzistencijalnim, socijalnim, humanisti kim sadr~ajima) ili obrazovnim sadr~ajima (znanstvenim, umjetni kim, tehnoloakim).  U naaim projektima se viae pa~nje daje odgojnim sadr~ajima. U sadr~ajima obaveznih nastavnih predmeta prevladava obrazovni aspekt. Svjesni toga koliko je va~no u procesu razvoja mladih voditi ra una ne samo o kognitivnom nego i o afektivnom i psihomotori kom razvoju li nosti nastojim to ostvariti kroz projekte. (SS_2)  Naaa te~nja je u projektima podjednako pridavati pa~nju i odgojnim i obrazovnim sadr~ajima, iako se mo~da neato viae pa~nje pridaje odgojnim zato ato, po mom mialjenju (a i ostalih kolega), premalo se pridaje pa~nja odgojnim sadr~ajima u klasi noj nastavi (SS_1). Preostala tri ispitanika se takoer sla~u da su oba aspekta va~na (N_1,N_2,N_3). Projekti bi prije svega, trebali u nastavni proces unijeti dimenziju prakti nosti. Na pitanje imaju li projekti za u enike neku prakti nu svrhu ispitanici isti u:  Naravno da imaju. U projektima razvijaju komunikacijske, organizacijske, socijalne, prezentacijske, istra~iva ke, jezi ne vjeatine...Upoznaju razli ite kulture i razvijaju toleranciju prema razli itome. U e i primjenjuju razli ite metode rada: istra~ivanje, igranje uloga, demonstraciju, prakti an rad, radioni ki rad... (SS_2)  Projekti svakako za u enike imaju prakti nu svrhu. Projektima djeca u e rijeaavati probleme ato e im svakako biti potrebno u buduem ~ivotu, kako obiteljskom tako i u poslovnom. (SS_1)  U enici koji sudjeluju u izradi projekata upoznaju problematiku u svakidaanjem ~ivotu, na ine kako mogu pratiti i reagirati na pojedine situacije, razvijaju vjeatinu komunikacije u odreenim situacijama i prezentiranje zaklju aka projekata...... (N_1)  Sve ato radimo ima prakti nu svrhu. (N_3) Zadnji odgovor je diskutabilan jer je poznato da sva ste ena znanja u akoli nemaju prakti nu svrhu ato se ujedno stavlja kao glavni prigovor obrazovnoj politici u kojoj se trenutno radi na rjeaavanju tog problema. Potrebno je prisjetiti se da je Carl Rogers (1902.-1987.) razlikovao kognitivno (akolsko znanje) i iskustveno (usmjereno na potrebe i ~elje u enika). Tek kada u enik potpuno sudjeluje u procesu u enja i kada ima kontrolu nad njim, a istovremeno je suo en s prakti nim, druatvenim i osobnim problemima dolazi do pravog u enja (Rogers, 1983, Vizek-Vidovi i sur., 2003; prema Viskovi, 2016). Uloga u enika Trei dio intervjua odnosio se na ispitivanje uloge u enika u projektima. Ispitanike se pitalo predla~u li u enici teme akolskih projekata i sudjeluju li u odreivanju na ina provoenja projekta?  U enici rijetko predla~u teme akolskih projekata, viae autonomije imaju u na inu provoenja ali isto nedovoljno . (SS_1)  Da. U enici su uklju eni u sve etape rada na projektima jer su oni aktivni sudionici. (SS_2)  Da, u nekim projektima su u enici inicijatori (N_1)  Da, ponekad znaju u enici predlagati temu projekta (N_2)  Da, naravno da u enici znaju predlo~iti temu kojom emo se baviti. (N_3) U enici bi trebali biti aktivni sudionici u provoenju projekta. Fabijani (2014) opisuje ulogu u enika u izradi projekta u okviru projektne nastave kao onoga koji daje inicijativu za rad sukladno njihovom interesu i sposobnostima, kao onoga koji aktivno planira sve etape i tijek rada te kao onoga koji sudjeluje u samoocijenjivanju i vrednovanju rezultata rada. Ispitanici u nastavku izdvajaju kompetencije i vjeatine koje u enici razvijaju sudjelovanjem u projektima pa isti u:  Kompetencije na materinjem i stranom jeziku, digitalne kompetencije, kompetencije iz podru ja prirodnih znanosti, kompetencije u iti kako u iti, poduzetni ke kompetencije, socijalne i graanske kompetencije i kulturalne kompetencije (SS_2)  Prezentacijske vjeatine, komunikacijske, organizacijske, rad u timu, uva~avanje tuih mialjenja, razvijanje kriti kog mialjenja, meusobno pomaganje, suradnja, vjeatina procjene kada treba popustiti, a kada se zauzeti za sebe i sl. (SS_1)  U enici razumiju predmet istra~ivanja, primjenjuju odreene metode istra~ivanja, analiziraju dobivene rezultate, vrednuju ih i kona no predla~u rjeaenje. U enici razvijaju vjeatine mjerenja na terenu i u laboratoriju primjenom razli itih metoda, razvijaju navike komunikacije (anketiranje, kontakti u radnim organizacijama), usmenog izlaganja... (N_1)  Odgovornost i timski rad. (N_2)  Organiziranost i urednost. (N_3) Preporuka Europskog parlamenta i Vijea 2006. o klju nim, generi kim i specifi nim kompetencijama za cjelo~ivotno u enje (Recommendation of the European Parliament and of the Council on Key Competences for Lifelong Learning, 2006) te Hrvatski kvalifikacijski okvir (2009) uvodi kompetencijski pristup i naglaaavanje ishoda u enja. Veina tra~enih ishoda se ne mo~e prenijeti klasi nom predmetnom nastavom i prenose se suvremenim metodama koje u enika stavljaju u srediate procesa u enja (Crnkovi  Pozai, 2007; prema Vinduaka, 2016). Na pitanje koje se odnosi na segmente projektnog rada za koje su u enici zadu~eni tijekom projektnog rada ispitanici odgovaraju:  U najveoj mjeri su zadu~eni za pronalazak rijeaenja i prezentaciju istog. (SS_1)  U pravilu su uklju eni u fazu pripreme i osmialjavanja razli itih aktivnosti za ostvarivanje ciljeva projekta. Zadu~eni su za ostvarenje pojedinih aktivnosti, ali isto tako za vrednovanje i prezentiranje ostvarenih rezultata. Zavisi o vrsti projekta na kojim e fazama biti akcent. Naj eae najvei broj u enika sudjeluje u izvedbi aktivnosti. (SS_2)  Za provedbu mjerenja, bilje~enje i prikupljanje podataka, obrada dobivenih podataka, anketiranje, izlaganje rezultata projekata (N_1)  Za pronalazak informacija, za sistematizaciju informacija i na kraju krajeva za izradu kona nog produkta. (N_2)  Za sve faze osim za analizu. (N_3) Ako znamo da je vrednovanje klju an dio nastavnog procesa, o posljednjem odgovoru nastavnika vrijedi promisliti. U enici bi trebali biti uklju eni u posljednju fazu analize i vrednovanja (evaluacije i samoevaluacije) projekta kako bi se do kraja upoznali s projektnim ciklusom u enja, istra~ivanja a u kona nici i budueg rada. U nastavku su ispitanici trebali razmotriti u kojim su aktivnostima u enici najaktivniji.  Projekti koji se u akoli provode zanimljivi su naaim u enicima. Radi se o projektima koji uklju uju njihovo aktivno sudjelovanje, a kako su uklju eni u njihovo osmialjavanje to je dobar na in za njihov anga~man. Najaktivniji su u projektima koji uklju uju u enike cijele akole. (SS_2)  Jako su im zanimljivi oni projekti koji uklju uju igru, terensku nastavu, prezentaciju njihova rada drugima, odnosno oni projekti koji se temelje na aktivnom u enju. Sukladno tome, nisu im zanimljivi oni projekti koji se temelje na predavanjima. (SS_1)  Za realizaciju projekata su u enici uvijek zainteresirani. Naai projekti su uglavnom ekoloaki, zbog ega u enici vei dio vremena provode u terenskom radu. (N_1)  Najaktivniji su kada oni sami neato rade i kada to prezentiraju drugima. (N_3) Odgovori ispitanika upuuju da su u enici najaktivniji u onim aktivnostima u kojima se mogu anga~irati kroz metode aktivnog u enja. Slijedee pitanje ispitivalo je mialjenje ispitanika o aktivnostima unutar samog projekta. }eljelo se saznati jesu li aktivnosti osmialjene tako da u enicima dozvoljavaju konstrukciju vlastitog znanja (poti u li opa~anje, stvaranje zaklju aka o opa~enom, kriti ki osvrt, u iti kako u iti) te osigurava li se u enicima prilikom realizacije projekta vrijeme koje je potrebno da bi sami doali do zaklju ka ili pak postoji neko unaprijed definirano vremensko ograni enje.  Ovisi o projektu i o osobi koja ga provodi, ali u veini slu ajeva da. (SS_1)  Da. Projekti su dobro osmialjeni i omoguuju u enicima stjecanje znanja i vjeatina koja su im potrebna u ~ivotu. U e kako rijeaavati probleme, kriti ki promialjati, komunicirati i suraivati s drugima, upravljati svojim u enjem te kako prezentirati ostvareno. (SS_2)  Aktivnosti projekta svakako dozvoljavaju u enicima konstrukciju vlastitog znanja. (N_1)  U srediatu projektne nastave je u enik u pravom smislu rije i. To zna i da se uglavnom prilagoavamo njihovim potrebama i mogunostima. Naravno da svaki projekt ima i svoju vremensku dimenziju, ali mi sada ne pada na pamet niti jedna situacija gdje smo na atetu mogunosti u enika udovoljavali vremenskoj dimenziji. (SS_2)  Bez obzira ato vremenska ograni enja uvijek postoje, pogotovo ako vidim na djeci da  grizu dajem im vremena koliko god im je potrebno da neato realiziraju. (SS_1)  Osiguravam, ali je pri donaaanju zaklju aka uglavnom potrebna pomo . (N_1) Uloga nastavnika/voditelja u projektu Posljednji dio intervjua odnosio se na ulogu nastavnika/voditelja u projektima. }eljelo se doi do saznanja kako se ispitanici osjeaju u ulozi (su)voditelja u projektu i za ato su zadu~eni.  U projektima u kojima sam u ulozi voditelja ili koordinatora imam najodgovorniju ulogu. Vodim projektne aktivnosti po svim fazama od pripreme (pisanje programa, ispunjavanje aplikacija), faze izvoenja (organizacija, koordinacija, sudjelovanje), faze vrednovanja (upitnici, swat analize) do prezentacije (stru na tijela akole, mediji). Zavisno o vrsti projekta treba kontaktirati i organizirati razne radne dogovore i aktivnosti s u enicima, nastavnicima, ostalim djelatnicima akole, roditeljima, vanjskim suradnicima, partnerskim akolama u naaoj zemlji i inozemstvu. (SS_2)  U svim navedenim aktivnostima vezanim uz projekt, dozvoljava se u enicima da sami kreiraju faze projekta, ali su im potrebne smjernice. (N_1) Odgovori ispitanika ukazuju na injenicu da stru ni suradnici smatraju da imaju najodgovorniju ulogu jer vode sve faze projektnog ciklusa dok odgovor jednog nastavnika ukazuje na to da omoguava u enicima da oni kreiraju projektni ciklus pri emu im ona pru~a podraku. Ulogu nastavnika Fabijani (2014) opisuje kao onoga koji postavlja ciljeve i zadatke odabrane teme, poti e u enika na stvarala ko istra~ivanje, poma~e u enicima u izradi projekta, vodi proces planiranja bez davanja uputa, predla~e suvremene i aktualne sadr~aje i metode te poti e socijalizaciju u enika i zajedno s njima kriti ki vrednuje rezultate. Na pitanje na koji na in ispitanici smatraju da pridonose uspjeanoj realizaciji projekta naj eae odgovaraju:  Prije svega pozitivnim stavom prema projektima kao va~nom segmentu kvalitete rada akole. Aktivnim anga~manom od voenja projekata do sudjelovanja u razli itim projektnim aktivnostima. Poticanjem u enika i nastavnika na sudjelovanje u razli itim projektima. Prezentiranjem rezultata projektnih aktivnosti na stru nim tijelima akole, stru nim skupovima i u medijima. (SS_2)  Motivacijom (N_3) Na samom kraju intervjua ispitanici su trebali razmisliti o zna enju projektnog rada u osobnom i profesionalnom smislu.  Svaki je projekt svojevrsni izazov za mene. Predstavlja suradnju i rad s velikim brojem suradnika na razli ite teme uz pimjenu razli itih i kreativnih na ina rada. Kroz projekte unaprijeujem doslovno sve kompetencije potrebne za uspjeano obavljanje poslova pedagoga. Tu mislim na osobne, stru ne, socijalne, akcijske, razvojne ali i kompetencije vezane na europsku dimenziju u obrazovanju. Podru ja na koja se najviae manifestiraju su uvoenje inovacija u odgojno-obrazovni rad akole, unaprijeivanje kvalitete nastavnog rada i osposobljavanje i stru no usavraavanje odnosno profesionalni razvoj. (SS_2)  Rad na projektu je neato ato se namee. Joa nije obavezan ve je samo za one koje ~ele. Barem prema onome ato sam ula. Dalje e biti ~elia li ili ne ~elia  moraa.Tako da mislim da se te dvije projektne nastave ne smiju brkati. (N_2)  U projektnom radu sada sudjeluju djeca koja to ~ele i koja su zainteresirana  ponekad i oni koji nemaju neki obrazovni uspjeh ali ~ele sudjelovati u projektu i poka~u se odli nima ato mi je svakako zanimljivo za pratiti u osobnom i profesionalnom smislu. (N_3) Mo~e se primijetiti raznolikost odgovora ispitanika koji se odnose na zna enje projektnog rada u osobnom i profesionalnom smislu. Od mialjenja da je rad na projektu izazov do onog da je projektni rad neato ato se namee izvana ato implicitno namee zaklju ak da se projektni rad i dalje gleda kao na dodatno optereenje i temeljno nepoznavanje ove metode rada ato mo~e u nekim akolskim sredinama sprije iti njegovu implementaciju. Zugaj (2014) isti e  tek uz pritisak druatva i gospodarstva doalo je do pomaka u nastavnim planovima, a time i do pomaka u u ionicama. Izmeu ostalog je kao nastavna metoda predviena i projektna nastava, a suvremena akola bez nje je nezamisliva (...) na izobrazbu nastavnika za projektno u enje nije se dovoljno rano mislilo, tako da mnogi nastavnici osjeaju preoptereenje. Neki nastavnici joa uvijek s rezervom gledaju na tu metodu u enja, i smatraju kako u enici na taj na in ne stje u dovoljno znanja. Tako je i danas na seminarima za usavraavanje nastavnika projektna nastava vrlo tra~ena tema (str. 20-21). ZAKLJU AK Projektno u enje i projektna nastava joa uvijek predstavljaju relativno inovativnu didakti ku metodu unato  tome ato je njezin povijesni razvoj zapo eo joa u proalom stoljeu. Cilj ovog istra~ivanja bio je analizirati modele ostvarivanja projekata, istra~iti na ine pripreme i provedbe akolskih projekata, metode i oblike rada te ispitati neposredna iskustva stru nih suradnika i nastavnika (voditelja projekata) putem provoenja intervjua kao kvalitativne istra~iva ke metode. Prvi tematski dio polustrukturiranog intervjua odnosio se na pitanje pripreme i organizacije akolskih projekata u cilju dobivanja odgovora na pitanje naj eaih modela akolskih projekata. Ispitanici naj eae navode razli ite tematske projekte koji uklju uju preventivne programe, ekoloake programe, programe graanskog odgoja i obrazovanja, EU projekti i razli ite druge projekte u cilju druatvenog anga~mana akole. Modeli projektne nastave se danas ogledaju u razli itim pristupima, programima i akolskim kurikulumima ato ponajprije ovisi o kulturi (etosu) akole kojoj ispitanici pripadaju. Kao inicijatore akolskih projekata ispitanici naj eae isti u da su projekti inicirani u suradnji s kolegama i u enicima, te od  vrha odnosno ravnatelja akole ili stru nog suradnika. `to se ti e pripreme i osmialjavanja strukture akolskih projekata odgovori ispitanika ukazuju na zaklju ak da se akolski projekti u enicima esto nameu prema unaprijed definiranom planu ato uskrauje samu slobodu rada u enika na projektu. Na pitanje slijedi li se `kolski kurikulum pri provedbi projekta analizom odgovora ispitanika mo~e se uo iti razlika u mialjenjima i shvaanjima. Naime, stru ni suradnici isklju ivo slijede `kolski kurikulum (koji naj eae sami kreiraju) dok nastavnici ostavljaju prostor u enicima premda taj prostor jedan od njih naziva  rasipanjem vremena . Pozitivno je ato se veina ispitanika sla~e s potrebom suradnje s vanjskim suradnicima i lokalnom zajednicom ato doprinosi dimenziji otvorenosti akole. Drugi dio anketnog upitnika odnosio se na metode i oblike rada u enika na projektima. `to se ti e metoda koje ispitanici naju estalije koriste u realizaciji akolskih projekata ispitanici isti u da koriste sve metode  demonstraciju, usmeno izlaganje, itanje, pisanje i dr. O oblicima rada na projektu (frontalni, u paru, grupi, individualno) ispitanici veinom zagovaraju grupni rad. Veina ispitanika podr~ava stav da se u enicima treba pomagati u smislu voenja i usmjeravanja kako bi doali do rezultata i zaklju aka. Ispitanici smatraju da je va~an odgojni i obrazovni aspekt u projektnom radu, a na pitanje imaju li projekti za u enike neku prakti nu svrhu ispitanici isti u da u projektima u enici ponajprije razvijaju komunikacijske, organizacijske, socijalne, prezentacijske, istra~iva ke, jezi ne i druge vjeatine. Trei dio anketnog upitnika bio je usmjeren na ulogu u enika u projektu. Ispitanici se sla~u da bi u enici trebali biti aktivni sudionici u provoenju i implementaciji odreenog akolskog projekta koji im omoguava razvoj specifi nih i generi kih kompetencija i vjeatina no izostaje komponenta analize i vrednovanja za koju ispitanici smatraju da u enici nisu dovoljno kompetentni ato implicira na zaklju ak da u enici ne prolaze kompletan projektni ciklus. Posljednja etapa u koju su u enici uklju eni u projektnom radu je ona koja se odnosi na prezentiranje rezultata povodom neke sve anosti (Dana akole i drugo). etvrti dio anketnog upitnika odnosio se na ulogu nastavnika u projektu. Odgovori ispitanika ukazuju na injenicu da stru ni suradnici smatraju da imaju najodgovorniju ulogu jer vode sve faze projektnog ciklusa dok odgovor jednog nastavnika ukazuje na to da omoguava u enicima da oni kreiraju projektni ciklus pri emu im ona pru~a podraku. Nadalje, od mialjenja da je rad na projektu izazov do onog da je projektni rad neato ato se namee izvana implicitno namee zaklju ak da se projektni rad i dalje gleda kao na dodatno optereenje. U projektnoj nastavi uloga nastavnika bi ponajprije trebala biti poticanje u enika na samostalni rad (projektno i aktivno u enje), poticanje suradnje i poticanje na usvajanje tehnika (samo)vrednovanja. Projekte akole nu~no je povezati sa stvarnim ~ivotom i prakti nom namjenom. S ciljem prevladavanja nedostataka tradicionalne nastave (zajedni kog pou avanja u velikim skupinama u enika u u ionici), akole bi trebale organizirati zanimljivije, svestranije i u inkovitije pristupe u enju i pou avanju a projektno u enje i projektna nastava jedno je od njih. LITERATURA Fabijani, V. (2014). Projektna nastava: primjena u izradi istra~iva kih radova u enika. Educatio biologiae: asopis edukacije biologije (1), 89-96. Juranko, G. (2016). `kolski projekti: primjeri aktivnog u enja i pou avanja (Diplomski rad). Zadar: Sveu iliate u Zadru, Odjel za pedagogiju. Preuzeto 15. svibnja 2019. godine s:  HYPERLINK "https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:164/preview" https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:164/preview Kilpatrick, W. H. (1918). The Project Method. Teacher College Record, 19, 319-335. Markulin i, D. (2016). Uloga informacijsko-komunikacijske tehnologije u ostvarivanju ciljeva europskih projekata u osnovnoakolskom obrazovanju (Diplomski rad). akovec: Sveu iliate u Zagrebu, U iteljski fakultet. Preuzeto 15. svibnja 2019. godine s:  HYPERLINK "https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:107/preview" https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:107/preview Matijevi, M. (2008). Projektno u enje i nastava. U: B. Drani (Ur.), Nastavni ki suputnik (str. 188-225). Zagreb: Znamen. Matijevi, M., Radovanovi, D. (2011). Nastava usmjerena na u enika. Zagreb: `kolske novine. `ari, L., Varga, M. (2016). Integrirana projektna terenska nastava na obroncima Medvednice. Educatio biologiae: asopis edukacije biologije (2), 132-138. Petrinaak, S. (2014). Alati za izradu i primjenu digitalnih materijala u nastavi (prezentacija). Preuzeto 13. svibnja 2019. godine s  HYPERLINK "https://www.slideshare.net/petzanet/alati-za-izradu-i-primjenu-digitalnih-materijala-u-nastavi" https://www.slideshare.net/petzanet/alati-za-izradu-i-primjenu-digitalnih-materijala-u-nastavi Turk, M. (2009). Utjecaj aktivnog u enja u visokoakolskoj nastavi na razvoja stvaralaatva buduih nastavnika. U: L. Bognar, J. Whitehead, B. Bognar, M. Peri Kraljik, K. Munk (Ur.), Poticanje stvaralaatva u odgoju i obrazovanju (str. 107-115). Zagreb: Profil. Vinduaka, I. (2016.) Inovativne edukacijske metode i pristupi u nastavi stru nih predmeta u srednjim medicinskim akolama (Diplomski rad). Zagreb: Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto 10. svibnja 2019. godine s:  HYPERLINK "https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:1037/preview" https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:1037/preview Viskovi, I. (2016). Projektna nastava kao podru je unapreenja kvalitete akole. `kolski vjesnik : asopis za pedagogijsku teoriju i praksu (65), 381-391. Vrki Dimi, J., Juranko, G. (2017). Primjeri aktivnog u enja i pou avanja unutar akolskih projekata i njihova usklaenost s na elima odr~ivog razvoja. U: I. Radeka (Ur.), Odr~ivi razvoj i odgojno-obrazovni sustav Hrvatske. Znanstveno-stru ni skup. (str. 211-223). Zadar: Sveu iliate u Zadru i Dje ji vrti  Radost , Zadar. Zugaj, B. (2014). Utjecaj projektne nastave na promjenu stava kod u enika prema nastavnim sadr~ajima iz biologije. Educatio biologiae: asopis edukacije biologije (1), 18-26. }lebnik, L. (1962). Opata istorija akolstva i pedagoakih ideja. Beograd: Nau na knjiga. Teaching access through project learning SUMMARY In the time of the struggle for innovation in the national education system, there is more and more talk about project and problem learning, but project learning is not an invention of our time - even Johann Heinrich Pestalozzi (1746-1827) demanded and advocated a more effective approach to learning and teaching. Project teaching is a research-oriented learning that promotes interdisciplinary learning and research, collaborative learning, communication skills, and proactive community action. In this approach, the teacher becomes a mentor, associate, observer and ethnographer of the project he creates with the students. Taking into account that school projects primarily depend on the specific culture of a particular school, the aim of this research is to analyze project implementation models, explore ways of preparing and implementing school projects, methods and forms of work, and examining the immediate experience of professional associates and teachers (project leaders) by conducting interviews as qualitative research method. The results will contribute to a better understanding of project teaching methodology and orientation to project learning as an appropriate didactic solution for acquiring the necessary knowledge and skills required in and outside school. Key words: active learning; innovation; project teaching; school projects   HYPERLINK "mailto:anita.zovko@uniri.hr" anita.zovko@uniri.hr   HYPERLINK "mailto:jelena.vukobratovic@gmail.com" jelena.vukobratovic@gmail.com     ^**@+x++++,,V,,--x///n0z0|0111j35526B6777۱۱۱ۜwgXLh8O CJOJQJaJh8O h8O CJOJQJaJh8O h8O 6CJOJQJaJ(h8O h8O 5B*CJOJQJaJphh8O B*CJOJQJaJph(h8O h8O 6B*CJOJQJaJph(h8O h+7J6B*CJOJQJaJph(h+7Jh+7J5B*CJOJQJaJphh+7JB*CJOJQJaJph(h^&h^&5B*CJOJQJaJphB677<=D H*IvJxJLKNKLLfPhP,Q.QQ^gdN* $^a$gd $da$gd $da$gd+7J$da$gdRRm$ dgdRRm$$da$gdTA!m$7889999*:,:::x;z;<<~<<<<<==Dǵ{kVA(hN*hN*6B*CJOJQJaJph(hN*h8O 6B*CJOJQJaJphh8O B*CJOJQJaJph(hi!h8O 5B*CJOJQJaJph"h|Z5B*CJOJQJaJph%h|Zh|ZB*CJOJQJaJph"hRRhRR6CJOJQJ]aJhRR6CJOJQJ]aJhRRhRRCJOJQJaJh;hRRCJOJQJaJhRRCJOJQJaJDDGH H HI*IjJtJvJxJJJLKNKKKLLLںwk[N[?h h?CJOJQJaJhTA!6CJOJQJaJh h?6CJOJQJaJhYCJOJQJaJh?h?5CJOJQJaJh?CJOJQJaJhCJOJQJaJhN*CJOJQJaJhN*hN*CJOJQJaJhN*hN*6CJOJQJaJh+7JB*CJOJQJaJph(hN*hN*6B*CJOJQJaJphhN*B*CJOJQJaJphLLXPdPfPhP Q(Q*Q,Q.QQQQRRSST,T.TDTTT WWW Y2Y4YYYYY ZNZ߷߫ďďďăsăsăīg[ghcCJOJQJaJhN*CJOJQJaJhch?6CJOJQJaJhYCJOJQJaJh?h?5CJOJQJaJh@CJOJQJaJhTA!CJOJQJaJh?6CJOJQJaJh?CJOJQJaJh h?CJOJQJaJh h?6CJOJQJaJh hY6CJOJQJaJ#QQRRTTWW2Y4YYY[]*_&a~aͲͲwbR?%hZh|ZB*CJOJQJaJphh|ZB*CJOJQJaJph(h|Zh|Z6B*CJOJQJaJph%h|Zh|ZB*CJOJQJaJph(h|Zh|Z5B*CJOJQJaJph%hwh|ZB*CJOJQJaJphhwh|ZCJOJQJaJh|ZCJOJQJaJh|Zh|ZCJOJQJaJ%h)[rhwB*CJOJQJaJphhwB*CJOJQJaJph>0Jz|$&z>D&PLdz˿rk˿˿˿_˿˿h:fCJOJQJaJ hwhw(hwhw5B*CJOJQJaJph(hZhw6B*CJOJQJaJphhwB*CJOJQJaJph%hZhwB*CJOJQJaJphhwCJOJQJaJhwhwCJOJQJaJ"hw5B*CJOJQJaJph%hwhwB*CJOJQJaJphZ\HJL`bϼߜxcTHh:|CJOJQJaJh:|h:|CJOJQJaJ(h^&hQ5B*CJOJQJaJph(h^&h^&5B*CJOJQJaJphh'*hsCJOJQJaJh;B*CJOJQJaJphh:fB*CJOJQJaJph%h$mh$mB*CJOJQJaJphh'*B*CJOJQJaJphhANB*CJOJQJaJphhsB*CJOJQJaJphrvx"DnȹvvevVDV"h8<hE6CJOJQJ]aJhEhECJOJQJaJ h)"h<0JCJOJQJaJ%jh)"h<CJOJQJUaJh)"h<CJOJQJaJ"h)"h^&6CJOJQJ]aJh)"h)"CJOJQJaJh)"h^&CJOJQJaJh:|CJOJQJaJh<CJOJQJaJh:|h:|CJOJQJaJh:|h:|6CJOJQJaJbtRT >hj"屢ssassRhduh:|CJOJQJaJ"hduhdu6CJOJQJ]aJh<hduCJOJQJaJhduhduCJOJQJaJ h<hI0JCJOJQJaJh<hICJOJQJaJ%jh<hICJOJQJUaJh<h<CJOJQJaJ"h<h^&6CJOJQJ]aJh<h^&CJOJQJaJhECJOJQJaJ"ZHdfhymm^K%jhduhRRCJOJQJUaJhduhduCJOJQJaJh)"CJOJQJaJ"h<hRR6CJOJQJ]aJhduh8<CJOJQJaJhduhRRCJOJQJaJh:|CJOJQJaJh8<CJOJQJaJh:|h:|CJOJQJaJh<h:|CJOJQJaJhduh:|CJOJQJaJ"h<h:|6CJOJQJ]aJjr,bHJZb|(*gd^&gd=$xa$gd<ln$xa$gd^&ln$a$gd^& $h`ha$gdCx $ & F a$gd|f $ & F a$gd^& $ & F a$gd@ $ & F a$gdsfhjLRbh|0>LRnprb268̽~l~`~~Y hduh@h<CJOJQJaJ"hduh@6CJOJQJ]aJhduh@CJOJQJaJhduh|fCJOJQJaJ"hduh^&6CJOJQJ]aJhduhduCJOJQJaJhduh^&CJOJQJaJhduhRRCJOJQJaJ hduhRR0JCJOJQJaJ%jhduhRRCJOJQJUaJ!8:(*,BDLNP^`bR^`~rcrTrTDrTrh)"h^&6CJOJQJaJh)"hduCJOJQJaJh)"h8<CJOJQJaJh)"h^&CJOJQJaJh|fh|fCJOJQJaJh8<CJOJQJaJh8<6CJOJQJaJh|fh|f6CJOJQJaJ h|fh|fh|fCJOJQJaJ hduh@0JCJOJQJaJhduh@CJOJQJaJ%jhduh@CJOJQJUaJ~.8:HpHJZ`bֺ֫}n\G5"h^&CJOJPJQJaJmH sH (h^&h^&CJOJPJQJaJmH sH "h^&h^&56CJOJQJaJh^&56CJOJQJaJhCx56CJOJQJaJh'*h@CJOJQJaJhEhE6CJOJQJaJhEhECJOJQJaJh8<CJOJQJaJhh^&6CJOJQJaJh^&CJOJQJaJh)"h^&CJOJQJaJh)"hduCJOJQJaJbvxNPxz|~"ͻraVGVG:h)"h^&0JOJQJjh)"h^&OJQJUh)"h^&OJQJ!jh)"h^&0JOJQJU!jh)"h=0JOJQJUh)"h=0JOJQJjh)"h=OJQJUh)"h=OJQJ!jh)"h=0JOJQJU#h<h+7J6CJOJPJQJaJ#h^&h^&6CJOJPJQJaJh^&CJOJPJQJaJ#h^&h^&5CJOJPJQJaJ"$&(*,0268<>DF#h<h+7J6CJOJPJQJaJjhrgUhrgh^& h lh^&!jh)"h^&0JOJQJU *.046:<@BDF$xa$gd<ln dgd^& ,1h. A!"#$% $$If!vh#v #v?:V l  t 065 5?pyt$$If!vh#v #v?:V l  t 065 5?pyt$$If!vh#v #v?:V l  t 065 5?pyt$$If!vh#v #v?:V l  t 065 5?pyt$$If!vh#v #v?:V l  t 065 5?pyt "s666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List ^@^ } List Paragraphd^m$OJPJQJ^Jjj q!p Table Grid7:V0    Plain Table 3:Vj@ j j j j j j j 448 5;\ 5;\ 5;\ 5;\ #   Plain Table 1q:V0j@ j j 44,5\5\5\5\6U`16 ^&0 Hyperlink >*B*phcX@BX ^&0 Footnote Text dCJOJPJQJ^JaJ@/Q@ ^&0Footnote Text ChartH @&`a@ ^&0Footnote ReferenceH*RrR uF0 Balloon Text dCJOJQJ^JaJR/R uF0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJtH Z/Z |fDefault 7$8$H$%B*CJ^J_HaJmHphsHtH8/8 |f0A36B*CJ]^JaJphB' B Uiu0Comment ReferenceCJaJ<< Uiu0 Comment TextCJaJ:: Uiu0Comment Text Char@j@ Uiu0Comment Subject5\F/F Uiu0Comment Subject Char5\FV F Uiu0FollowedHyperlink >*B*phOrR/R <0Unresolved MentionB*ph`^\q PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] W7C7B x (-07AFpP[dtΒRX^*7DLNZ"8~b"Frtuvxyz{|~   D[josЊ>(*:B6Qh@*Fsw}   kh(7XXXX,AExX4X48@0(  B S  ? _Hlt20585010 _Hlt20585051 _Hlt20584540 _Hlt20585678 _Hlt20585142 _Hlt20584379s8@@@@@@t8KW_ae26SZt}J?[^ &Wlp(2MOV[ju 7  K V  * + 8 @ H   0 3 : ; V Y k l q r x z [nw,=mo  ,BQ]urs{|LPaz{/129=DWY`dks!#$.29LNU ;>l  !"+/JKtu%LMOP!$BC] d m s "!(!h!i!!!-"."D"F"""###*#0#;#M#Y#\#g#u#~#########$$"$.$8$9$T$]$$$$$$$$$$$$$$$$$0%8%@%P%\%h%z%%%%%%%%%%%%&&&&1&5&7&R&V&''''''''x))))))****++s+t+++++,,--E-F-I-P---i.k.s.~............// /'/,/?/G/_/h/v////////0 000!0"0=0D0g0q000000 111)101112222223333333344*424d4m4y4{44455/515=5E55555556666b6e6n6o6w6666666666778 888&8+888888888u9w999::&:':::);+;;;<<=<J<L<<<J=N===J>V>>>J?R?????@@RA]AqAuA{A}AAAAAAAB BB"BBBBBBB:CBCgClCCCCCCCDD@DFDTDWDqDtD EEqEtEyE{EEEEEEEEEEEEEEE&F+FMFVFFFFFFFG GLGMGGGGG1H7HCHEHHHHHHHHHHHIIhIrIJJJJJJJJJJJJJJK KKKKKLLMMN!N'NrNOO O%OGONOTO]OpOxO|OO2P5PrPsPPPQQQ7RzR|RRRRRRRRRRRRRhSjSSShToTTThUqUUUUUUU7V:V@VAVBVKVVVVVVVVVVV;W@WWWWWX X_XeX@YBYYYYYYYYYaZkZxZ{ZZZ[[@\A\i\k\q\r\s\z\\\\\]]a]b]+^-^3^4^5^9^:^H^^^^^^^x_z___*`3`F`O`````aaa a\acaaaaa bbfbibbbbbc cwc~cccccEdFdQdVd^d`ddddddddde e4e=ejekeeeeeeeeeffjfuf~fffgYg[gagbgcgjgggggchlhhhhhhhhhXiZi_i`iaimiiiiiii(j+j0j1jdjejjjjjjjjjk#kGkHkJkSkkkkkkk-l0l5l7l8l@CHIO׃كރc6D^`acad$( )+$2ЉӉˋ͋ҋӋTWɌ?@ikuxՏ׏ߏ GIPT&{|}ago~VXY_`hpypu•Õϕܕޕlm1u~LNVY]b՚ךޚ 5>GINOPSkntu ,.6;+-58[`ϟҟٟ #(*áġˢ͢Ӣբ֢ڢV[٣ۣޣ47<>?AǤ=?z|ڥ!#)+,8fjorwy^`acrsrt(+0 p s|8>ijprswWY^`ac`bgh+JKC 7?PU@LPzb% 8:D&+b};@BG8Cv"+7=CHQV\gosw]ciq#'-{89@EHP()+,./1248CDde _lpq *+EFab'(HI  LM!$BC### #-$.$8$9$$$I%P%{%%%%%%%%))))P+Q+s+t+++a,b,}.~.....002233335566n6o68888::<<=<??{A}AAABBFFHHHHJJ'N*NzR|RRRRRUU@VAVVVVVYYvZwZq\r\3^4^^^__ff|f}fagbghh_i`iii0j1jGkHkkk6l7lXmYm#o$oApCpcpdpVqWqqqrrQsRsssttuu4v5vvvsytyyy}}NPFHރ}^`ҋӋ12?@~ݏޏNO{|mn^_•TUܚݚNOst4534ן؟(*Ӣբ<>)+wy^`02 pr^`gh~ghQR8:DEop}~uv)* 89@E')+,./1248ddQX||z{/02abbkl!"$$2VWW##$$$$$$cc"$,-oop~88ddQX||z{/02abbkl!"$$2VWW##$$$$$$cc"$,-oop~88  g}M~zk/"zp`y{-Ҹ=\3\dwW? o,16,GRV =tWX\Q ^`OJQJ- ^`OJQJ^J-^`o(() ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(.^`5o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.8^8`o(.^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L.80^8`0o(() ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^`OJQJo(hH ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-p^p`OJQJ^Jo(o @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(P^P`OJQJ^Jo(o  ^ `OJQJo(  =tWX16,GXy{-wW? /"=\3g} WW8Num4WW8Num12 Yhh?ZvaS7|EY",`z",`vt@h3 5 >Jw~B8O TA!)" (*cx\&zu:f@ $%&'*+-02467:BENOPRXZ[aegjkln7"(0DFPRTV@^bhlp@v|&Unknown G.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialA. Gill Sans MTA. Trebuchet MS7.@Calibri5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1'p쑧p쑧vG o so!r0  KqHP  $PNu02! xx  Windows User Anita Zovko8         Oh+'0  8 D P \hpxWindows UserNormal Anita Zovko2Microsoft Office Word@@D=%@ ^@ ^ ՜.+,D՜.+,H hp|  o   TitleNaslov< 8@ _PID_HLINKSA$ 5https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:1037/preview$t_https://www.slideshare.net/petzanet/alati-za-izradu-i-primjenu-digitalnih-materijala-u-nastavijtDhttps://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:107/preview2h@https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:164/preview6I%mailto:jelena.vukobratovic@gmail.comumailto:anita.zovko@uniri.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !#$%&'()+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdfghijklnopqrstyRoot Entry F^{Data "1Table*tWordDocument.BSummaryInformation(eDocumentSummaryInformation8mCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q