Pregled bibliografske jedinice broj: 1107485
Stapanja galaksija: statistika i utjecaj na evoluciju galaksija
Stapanja galaksija: statistika i utjecaj na evoluciju galaksija, 2020., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet (Fizički odsjek), Zagreb
CROSBI ID: 1107485 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stapanja galaksija: statistika i utjecaj na
evoluciju galaksija
(Galaxy mergers: statistics and the effects on
galaxy evolution)
Autori
Huško, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet (Fizički odsjek)
Mjesto
Zagreb
Datum
20.07
Godina
2020
Stranica
70
Mentor
Jelić, Vibor ; Pavlovski, Krešimir
Ključne riječi
galaksije ; nastanak, evolucija, interakcije, statistika
(galaxies ; formation, evolution, interactions, statistics)
Sažetak
Predstavljamo rezultate proučavanja stapanja galaksija do crvenih pomaka z = 8, za koje je korišten GALFORM model nastanka galaksija postavljen u simulaciji Planck Millennium. Naša statistika stapanja se dobro slaže s opažanjima. U stopi stapanja i udjelu bliskih parova pronalazimo novu značajku: nagli pad na velikim masama (M∗ > 1011.3 M⊙ na z = 0) koji se pomiče prema nižim masama na ve ́cim crvenim pomacima (M∗ > 1010.5 M⊙ na z = 4), a rezultat je eksponencijalnog pada brojeva galaksija velikih zvjezdanih masa. Sličan pad se vidi u stopi stapanja i udjelu bliskih parova kao funkcije crvenog pomaka. Uz pomoć stope stapanja i udjela bliskih parova smo izračunali vremensku skalu stapanja te pronašli aproksimativnu funkciju koja dobro opisuje njeno ponašanje. Dobivamo strmiju ovisnost o zvjezdanoj masi nego očekivano (T ∝ M−0.5), no slabu mg ∗ ovisnost o crvenom pomaku, u slaganju s prijašnjim rezultatima. Kao funkcija maksimalne projicirane udaljenosti također pronalazimo strmiju ovisnost nego u prijašnjim Tmag∝ r1.5 ). Pronalazimo da je v = 1000 kms−1 dobar opažački kriterij za maksimalnu brzinu udaljavanja obzirom da vremenska skala stapanja, kao i udio bliskih parova, dostiže maksimum do te vrijednosti. Takoder smo proučavali rast zvjezdane mase galaksija zbog stapanja (i njegovu relativnu ulogu spram nastanka zvijezda), kao i njihov nestanak stapanjima. Galaksije zvjezdanih masa M∗ < 1010.5 M⊙ dobivaju maleni udio svoje mase stapanjima (< 10%), dok masivnije galaksije pokazuju strmi rast u ex-situ udjelu na svim crvenim pomacima (do 90% na M∗ = 1011.5 M⊙). Velika stapanja doprinose minimalno 50% rasta stapanjima za galaksije svih masa i na svim crvenim pomacima, a ma- lena stapanja i akrecija oboje doprinose po 25% ili manje. Proučavajući globalnu populaciju galaksija smo pronašli da u današnjem svemiru 40% zvijezda ima vanjsko podrijetlo (29%, 6.5% i 4.5% od velikih i malenih stapanja te akrecije, redom), dok taj udio pada na 5% do z = 4. Udio galaksija nestalih stapanjima je otprilike konstantan kao funkcija zvjezdane mase, te iznosi 30% na z = 0 i 1 − 5% na z = 4.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb