Naslov
Logaritamska priroda prirode
(The logarithmic nature of nature)

Autori
Aviani, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik radova VIII. Međunarodne konferencije o nastavi fizike u srednjim školama / Nešić, Ljubiša - Beograd, 2020, 1-1

Skup
8. međunarodna konferencija o nastavi fizike u srednjim školama

Mjesto i datum
Aleksinac, Srbija, 27.03.2020. - 29.03.2020

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
proporcionalno zaključivanje, logaritamsko zaključivanje, mjerila prirode
(proportional reazoning, logarithmic reasoning, scales of nature)

Sažetak
Proporcionalno zaključivanje prirodan je način na koji razmišljamo. Intuitivno nam je lako prihvatiti tzv. „jednostavno pravilo trojno“ i na temelju njega zaključiti, primjerice, da nam za dva kilograma jabuka treba 20 kuna, ako kilogram košta 10 kuna. Ova jednostavna logika ne ovisi ni o robi ni o valuti niti o cijeni, a ljudima omogućuje da nesmetano trguju i da argumentirano diskutiraju o najrazličitijim pojavama i odnosima, bez obzira na jezik i kulturu. Znanstvenicima je omogućila da opišu veliki broj prirodnih zakona i zakonitosti. U osnovnoj i srednjoj školi proporcionalnost je osnovni matematički izraz, veza između zavisne i nezavisne varijable, alat kojim se služimo da bi opisali fizičke pojave i logički povezali njihove uzroke i posljedice. I u školi nam se činila korisnom, a negodovali smo uglavnom zbog učenja logaritama, postavljajući pitanja poput: „Čemu služe takva znanja?“, „Imaju li logaritmi ikakve veze s našim svakodnevnim životom?“ i sl. Cilj ovog predavanja je da pokaže kako logaritmi itekako imaju smisla, štoviše, da je priroda same prirode zapravo logaritamska. Promjene u prirodi najčešće ovise o već postojećoj broju jedinki ili količini tvari pa njihov broj, odnosno količina, raste ili pada kao eksponencijalna funkcija vremena - logaritamski. Logaritamska je priroda naših osjetila, priroda energije, ali i struktura prirode. Iz tog razloga, koliko god mala ili velika bila prostorno- vremenska skala na kojoj promatramo objekte, ona će uvijek obuhvaćati približno jednak broj karakterističnih tvorevina. Fizičari su ustanovili da je i temperaturna ljestvica logaritamska te da između temperatura 100 K i 10 K ima jednako toliko „fizike“, kao između 10 i 1 K ili 1 i 0, 1 K pa u potrazi za novim pojavama dosežu sve niže temperature. O svemu navedenom bit će poneka riječ, a predavanje će biti popraćeno nizom primjera iz prirode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Interdisciplinarne prirodne znanosti

POVEZANOST RADA